Kako do karijere u institucijama Europske unije?

Nakon što 1. srpnja 2013. Hrvatska postane punopravna članica Europske unije, hrvatskim građanima otvorit će se brojne mogućnosti zapošljavanja širom EU-a. Jedna od mogućnosti je i rad u institucijama Europske unije.

Kad se spomenu institucije EU-a, prva je pomisao Europska komisija, Europski parlament i Vijeće EU- a. Međutim, rad u institucijama Europske unije treba shvatiti u mnogo širem smislu. U gotovo svakoj od država članica postoji neka agencija, ured, banka ili odbor koji se bavi jednim od resora Europske unije i svi oni predstavljaju institucije Europske unije. Neki od primjera tih institucija su Europska investicijska banka, Gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija, Ured europskog pravobranitelja, Ured za publikacije, Izvršna agencija za obrazovanje, audio-vizualnu politiku i kulturu, Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost, Europska agencija za okoliš itd. U svim tim institucijama zaposleno je oko 40,000 ljudi.

Zašto raditi u institucijama EU-a?

Rad u institucijama EU-a privlačan je zbog brojnih razloga. Osim rada u multikulturalnom okruženju koje zaposlenicima omogućava upoznavanje drugih kultura, razvoj jezičnih kompetencija, jačanje tolerancije, politika razvoja ljudskih potencijala unutar institucija Europske unije nudi i stalno usavršavanje te sjecanje novih vještina i kompetencija. Posao u institucijama Europske unije vrlo je dinamičan jer obuhvaća intenzivne kontakte s nacionalnim institucijama (dakle s 27 država članica), međunarodnim organizacijama itd., čime se izgrađuju međunarodne mreže.

Jedan od razloga privlačnosti rada u institucijama Europske unije je zasigurno i plaća, koja za početnike sa srednjom stručnom spremom iznosi oko 2,500 eura, a za zaposlenike s visokom stručnom spremom bez iskustva oko 4,300 eura uz moguće dodatke za primjerice obrazovanje djece, putne troškove, troškove stanovanja, i sl.

Kako do posla?

Rad u institucijama reguliran je na nekoliko načina. Osim rada na neodređeno i prave karijere EU birokrata, postoji mogućnost rada na određeno vrijeme (od jedne do maksimalno šest godina). Pojedine institucije oglašavaju slobodna radna mjesta za rad na određeno vrijeme i najčešće samostalno provode testiranje kandidata.

Postoji i mehanizam tzv. delegiranih nacionalnih stručnjaka (engl. Seconded National Experts) koje države članice (ponekad i države kandidatkinje) šalju na rad u institucije EU-a radi nekog specifičnog zadatka, poput pripreme nekog propisa ili izrade studije. Ti stručnjaci rade u nekoj od institucija od šest mjeseci do najviše četiri godine. Ipak, jedini način da se u nekoj od institucija EU-a zaposlite na neodređeno je isključivo putem javnog natječaja (u „briselskom“ žargonu engl. open competition ili fr. concours).

Kako izgleda postupak zapošljavanja?

Kako bi se postupak zapošljavanja u institucijama pojednostavio (i za organizatore i za kandidate), 2002. godine osnovan je Europski ured za odabir kadrova (European Personnel Selection Office, EPSO), koji centralizirano provodi odabir kadrova putem godišnjih javnih natječaja na koji se mogu prijaviti svi zainteresirani državljani bilo koje od članica Europske unije.

Jednom godišnje organiziraju se javni natječaji za radna mjesta asistenata (tehničkog i pomoćnog osoblja, najčešće sa srednjom stručnom spremom, poput poslovnih tajnica, referenata u uredima za razvoj ljudskih potencijala, informatičara itd.), administratora (službenika s visokom stručnom spremom koji rade na poslovima osmišljavanja i provođenja europskih politika, pripreme zakonodavstva, analitike te savjetovanja) i za lingviste (pismene i usmene prevoditelje, pravnike- lingviste, redaktore, lektore i sl.) s potrebnim jezičnim kombinacijama. Natječaj za administratore objavljuje se u ožujku, za lingviste u srpnju, a za asistente u prosincu svake godine. Na taj način svi potencijalni kandidati mogu planirati pripremu i prijavu za natječaje.

Javni se natječaj sastoji od nekoliko faza u kojima se ispituju ključne kompetencije kandidata. Među ključnim kompetencijama koje se traže od kandidata su analitičnost i rješavanje problema, komunikativnost, usmjerenost na rezultate i kvalitetu, spremnost na učenje i razvoj, sklonost timskom radu, organizacijske sposobnosti te upornost.

Prva faza natječaja je tzv. predselekcija koja obuhvaća testiranje verbalnih, numeričkih, logičkih sposobnosti te sposobnosti situacijskog prosuđivanja. Od 2011. test verbalnih i numeričkih sposobnosti može se rješavati na materinskom jeziku ako je on jedan od službenih jezika Europske unije. Ranije se cijelo testiranje provodilo na engleskom, njemačkom ili francuskom. Na jednom od ta tri jezika danas se provodi testiranje situacijskog prosuđivanja te kasnije faze natječaja u centru za procjenu (engl. assessment centre).

Predselekcija je vrlo zahtjevan dio testiranja jer u vremenski vrlo ograničenim uvjetima treba odgovoriti na veći broj pitanja kojim se ocjenjuje razumijevanje pisanog teksta, logičko zaključivanje, poznavanje osnovnih matematičkih operacija te uspješno korištenje statističkih podataka. Testiranje se provodi na računalu, a obuhvaća oko 40 pitanja s višestrukim odgovorima kojima se procjenjuju verbalne, numeričke i sposobnosti apstraktnog mišljenja. U ovom dijelu svaki točan odgovor nosi po jedan bod. Najviše bodova nosi testiranje situacijskog prosuđivanja, gdje kandidati moraju pokazati da imaju razvijene navedene ključne kompetencije i da kroz zadane poslovne situacije mogu odlučiti koja su od ponuđenih rješenja najučinkovitija, a koja najmanje učinkovita. U ovom dijelu testiranja kandidati mogu ostvariti najviše 40 bodova. Ovisno o broju pitanja i relativnoj uspješnosti kandidata u ovoj fazi, povjerenstvo za odabir kandidata postavlja minimalni broj bodova potreban za prolazak u iduću fazu testiranja.

Druga faza testiranja je tzv. centar za procjenu (engl. assessment centre) koji obuhvaća niz aktivnosti koje se razlikuju ovisno o radnim mjestima. Za administratore se centar za procjenu sastoji od studije slučaja, usmene prezentacije, grupnog rada te strukturiranog intervjua. Za asistente se taj dio testiranja sastoji od praktične procjene profesionalnih vještina i strukturiranog intervjua, dok lingvisti umjesto studije slučaja rješavaju praktične jezične testove na materinskom, prvom i drugom stranom jeziku, a ostali su dijelovi testiranja slični onom za administratore. Kroz drugu fazu testiranja procjenjuju se već navedene ključne kompetencije kandidata, profesionalna stručnost u području za koje su se prijavili (npr. revizija, ekonomija, pravo, europska javna uprava itd.) te poznavanje prvog stranog jezika koji u ovom slučaju mora biti engleski, njemački ili francuski.

Nakon završene druge faze testiranja EPSO sastavlja bazu uspješnih kandidata, tzv. Rezervnu listu – rang-listu svih kandidata koji su uspješno prošli natječaj i koji se mogu zaposliti u institucijama EU- a. Od trenutka raspisivanja javnog natječaja do objave Rezervne liste u Službenom listu Europske unije i na internetskim stranicama EPSO-a prošlo je otprilike devet mjeseci. Vječnost. Međutim, treba napomenuti da se natječaj odnosi na čitav teritorij Europske unije i da treba testirati nekoliko desetaka tisuća ljudi. Kad se sve to uzme u obzir, onda se tih devet mjeseci ipak ne čini toliko dugima.

Što nakon natječaja?

Nakon objave Rezervne liste počinje stvarno zapošljavanje u institucijama EU-a. Rezervna lista ima „rok trajanja“ otprilike godinu dana, tj. do idućeg javnog natječaja. Praksa pokazuje da se unutar tih godinu dana uglavnom svi kandidati i zaposle. Kandidati imaju na raspolaganju nekoliko opcija: mogu čekati da im se javi netko tko je zainteresiran za njihov profil i tko ih želi zaposliti, mogu čekati nekoliko ponuda pa se odlučiti za jednu od njih, a mogu sami poduzeti inicijativu te sami pronaći i doći do željenog posla slanjem životopisa i molbe rukovoditeljima službi u kojima žele raditi.

Konkurencija na natječajima je naravno vrlo velika. Primjerice, za administratora je 2011. na razini Europske unije bilo čak 40,000 prijava! Međutim, ovih se brojki ne treba previše plašiti, budući da mnogi od prijavljenih ni ne pristupe testiranju, neki dođu potpuno nepripremljeni, onako „turistički“ vidjeti kako izgleda testiranje, a neki pak samouvjereno misle da svakako prolaze na testiranju bez pripreme. Tajna uspjeha upravo je u kvalitetnoj pripremi. Prema podacima EPSO-a godišnje se u centru za procjenu testira oko 1,200 administratora, 600 lingvista te oko 900 asistenata, dok Rezervna lista sadrži oko 200 administratora (uključujući i lingviste) te stotinjak asistenata.

Nakon pozitivnog ishoda referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji potvrđeno je da će se prije 1. srpnja 2013., najvjerojatnije u drugoj polovici ove godine, održati ovakav natječaj za rad u institucijama EU-a samo za hrvatske državljane kako bi se osiguralo da u trenutku pristupanja Hrvatske u Europskoj uniji radi određeni broj (kvalitetnih) hrvatskih kadrova. To je prilika koju bi trebalo iskoristiti jer će konkurencija biti znatno manja nego prilikom redovnih javnih natječaja. Iako to još nije potvrđeno, računalno testiranje verbalnih i numeričkih sposobnosti najvjerojatnije će biti na hrvatskom jeziku.

Na području Europske unije postoje tvrtke koje se bave pripremama kandidata za otvoreni natječaj za rad u institucijama EU. One organiziraju radionice ili nude mogućnost on-line rješavanja primjera testova. Odnedavno se i u Hrvatskoj provode radionice za pripremu Hrvata za otvoreni natječaj. Više informacija možete naći na http://impact-center.eu/category/102/subcategory/127/1691 i www.projectus-grupa.hr .

Kroz te se radionice polaznike želi upoznati s mogućnostima koje će se otvoriti hrvatskim građanima po ulasku Hrvatske u Europsku uniju: na koji je način moguće raditi u EU, što znači raditi u institucijama Europske unije, te im pobliže predstaviti sam selekcijski postupak. Na radionicama polaznici imaju priliku rješavati primjere testova te dobiti niz savjeta o tome kako biti što uspješniji na testiranju.

Uz kvalitetnu pripremu, korisno je redovito pratiti obavijesti na stranicama EPSO-a (http:// europa.eu/epso/), gdje možete saznati sve pojedinosti o samom natječaju te otvorenim javnim mjestima.