Kako europsko gospodarstvo reagira na rat u Ukrajini i što možemo dalje očekivati?

Kako se ruska invazija na Ukrajinu odražava na ekonomiju EU? S obzirom na golem značaj Ukrajine kao poljoprivredne zemlje, hoće li doći do velikog poremećaja opskrbnih lanaca? Treba li nam integrirano europsko tržište poslova i što donosi novi EU strateški okvir za zdravlje i sigurnost na radu, samo su neke od tema o kojima su, u prvoj emisiji „Ekonomija, socijalna pravda i poslovi“ serijala „Budućnost Europe“, razgovarali Tajana Štriga, ekonomska analitičarka, Martina Furdek-Hajdin, županica Karlovačke županije, Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Prva emisija Budućnost Europe na kanalu Poslovni tv bavila se ekonomijom te socijalnom pravdom i poslovima. Kako se ruska invazija na Ukrajinu odražava na ekonomiju EU, ima li Europa neke mehanizme zaštite otkrila je Sunčana Glavak, zastupnica u Europarlamentu koja se u emisiju uključila online putem.

˝Mini plenarne sjednice koje imamo pokrivaju sve te teme. Europa mora dati odgovor i plan vezano uz opskrbu hranom EU. O tome se priča već desetak dana i mi sada čekamo akcijski plan. U fokusu nam je i zajedničko djelovanje za cjenovno pristupačniju, sigurniju i održivu energiju. Nužan je zajednički odgovor kao što je to bio slučaj kada se pojavila pandemija covida 19˝, kaže Glavak.

Kako napominje, i Zeleni plan je na ova pitanja htio odgovoriti i ranije od napada na Ukrajinu- od održivih i obnovljivih izvora energije pa do samodostatnosti. ˝Zastupnici neke stvari sada stavljaju na top ljestvicu dok su neke potisnute na dno˝, objašnjava Glavak kakvo je trenutno stanje.

Tajana Štriga, ekonomska analitičarka komentirala je značaj Ukrajine kao poljoprivredne zemlje.
˝Značaj Ukrajine kao poljoprivredne zemlje je izuzetno velik, s 40 milijuna  hektara obradivih površina, to nije nešto što se može kompenzirati preko noći. U ovom trenutku je nezahvalno izlaziti s konkretnim brojkama i procjenama koliko će cijene rasti, ali možemo sa sigurnošću reći da će posljedice na ekonomiju, svjetsku, europsku, ali i hrvatsku biti značajne˝, kaže Štriga.

Kako objašnjava, trenutno imamo značajan pritisak iz dva smjera – odnosno onaj koji se tiče sankcija Rusiji i onaj koji se tiče cijena energenata.

˝Ako sukob u Ukrajini i prestane mala je vjerojatnost da će Europa spustiti te sankcije preko noći. Iako postoje mehanizmi, cijene energenata utječu na cijene hrane jer utječu i na cijenu obrade i transporta te iste hrane. Rusija i Ukrajina kao poljoprivredne zemlje imaju zajedno imaju oko 30 posto izvoza pšenice i veliki ulogu u izvozu kukuruza. Iako nama kukuruz možda nije važan kao namirnica toliko, on je važan za one koji se bave uzgojem stoke što će se automatski odražavati i na rast cijena mesa i mesnih prerađevina˝, otkriva Štriga.

Ipak, kako tvrdi, Europskoj uniji ne prijeti glad, nema potrebe za velikim količinama i nagomilavanjem namirnica, brašna i ulja kojima trenutno svjedočimo. Upozorava kako glad više prijeti nerazvijenim zemljama i to daleko više nego što je prijetila prije te da će rast cijena uvelike utjecati na povećanje jaza između bogatih i siromašnih.

˝Što se riče kamatnih stopa, ima tu dosta špekulacija i postoji jedna dodatna bojazan građana da bi mogle rasti zbog inflacije jer je to uobičajen odgovor monetarne politike. Na razini eurozone  i nas, Hrvatske kao buduće članice Eurozone u nekom kratkom roku nemamo straha od rasta kamatnih stopa, a ako do toga i dođe bit će to postupan proces. Naime, rast cijena s kojim se suočavamo i s kojima ćemo se  dalje suočavati je uzrokovan poremećajima opskrbnih lanaca. Taj se problem neće riješiti ako dignete kamatne stope˝, smatra Štriga te napominje kako iako centralne banke takve stvari ne komentiraju, eurozona ima visoke razine javnog duga.

˝U ovom periodu kada se očekuje jačanje troškova naoružanja i humanitarne pomoći to će staviti dodatne pritiske na vlade zemalja EU tako da rast kamatnih stopa neće biti adekvatan odgovor i ne vjerujem da će se s time ići˝, poručuje Štriga.

Na to je li Europa tehnički i politički zrela da bude jedno tržište financijsko tržište prvi se osvrnuo
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

˝Banke i dalje izuzetno dobro stoje, nije pitanje samo onog što posuđuje nego i kakve troškove krcaju na korisnike svojih usluga. Bankarske kuće i financijske i osiguravajuće kuće su silno ojačale, tijekom svih kriza i svjedoci smo te velike moći i snage˝, kaže Sever.

Kako upozorava, jasno je da se i unutar EU treba postaviti jasna pravila i da se u skladu s time svi ponašaju. ˝ Puno toga bi trebalo urediti da se bankama vrati njihova primarna funkcija, a to je da služe i gospodarstvu i u građanima, ili ovdje na primjer cjelini kao što je EU˝, smatra Sever.

Na to se nadovezala Martina Furdek Hajdin, županica Karlovačke županije koja kaže da smo
svjedoci da krize tjeraju na promjene, pa tako i u bankarskom svijetu u realnoj ekonomiji.

˝U načetom gospodarstvu bankarski sustav se dobro pozicioniraju i financijski kapital je usko vezan uz njih. Nažalost mi u Hrvatskoj se nismo puno odmakli od tradicije koja je u načelu kapital tražila u bankama, nisu zaživjeli fondovi koji daju konkurenciju bankama. Možemo reći da se na razini građana banke prilagođavaju kapitalu građana, ali kada govorimo o većim sumama  investicijama to ipak nije slučaj˝, tvrdi Furdek Hajdin.

Glavak pak napominje kako na Budućnost Europe građani mogu debatirati teme. ˝I prije ovog udara na džepove građana znali smo da financijska tržišta nisu ujednačena, primjerice bankomati diljem EU nisu usklađeni i plaćaju se naknade. Postavili smo i pitanje zašto postoji tolik broj naknada i kako sitna slova u ugovorima nisu dovoljna da korisnici budu informirani o svemu˝, kaže Glavak.

Kako tvrdi, mjesta za napredak ima, no svaka država članica mora imati svoju slobodu odlučivanja.
˝I PDV je bio tema jedne od plenarnih sjednica i o tome ipak moraju odlučivati same države članice i  na to smo upozorili. Treba nam i učinkovita provedba, ali treba posvetiti pozornost i na to kakva je situacija u pojedinoj članici i kada govorimo o prosječnim plaćama i PDV-u˝, smatra Glavak.

Univerzalni temeljni dohodak na razini EU komentirao je Sever koji tvrdi kako bi direktiva o minimalnoj plaći bi trebala biti početak te priče.

˝Ta direktiva bi ostavila prostor da na jednoj strani na nacionalnoj razini se dogovaraju minimalne plaće kroz kolektivne ugovore kao što su to radile do sada, a da druge zemlje u kojima to treba i zakonodavno osnaže taj dio i da imaju prostora kroz direktivu se zapravo osloniti i time lakše regulirati minimalne plaće. Svi mi zagovaramo da ona ne bude ni u jednoj zemlji manja od 50 posto prosječne plaće u zemlji ili 60 posto medijalne plaće, tj. kada se i jedno i drugo zajedno te se kumulativno gleda. Bila bi utopija očekivati da će se na razini EU propisati iznos jedinstvene minimalne plaće upravo zbog različitih gospodarskih kretanja i mogućnosti˝, smatra Sever.
 
Furdek Hajdin ističe kako se u Karlovcu provodi europski projekt Poduzetničkog centa Nikola Tesla, točnije centra inovativnosti, istraživanja i potpore poduzetnicima otvoren za javnost, a posebno za mlade.

˝U našoj državi imamo nesrazmjer potreba tržišta rada i obrazovanja, nisu toliko usklađeni i na tome treba poraditi. Baš zato projektom Nikola Tesla koji uključuje obrazovni sustav  i generacije od vrtićke do srednjoškolske dobi, ali pretendira i prema znanosti. Sam cantar je obol činjenici da je Tesla bio naš đak, i imat ćemo dio muzejskog prostora, no naš zadatak i želja je da moderna tehnologija bude nadahnuće. Uz turističku i obrazovnu komponentu, imamo i onu poduzetničku – coworking prostor koji će ponuditi 12 mjesta za mlade ljude u kojem će učiti kako ući u svijet poduzetništva i mi ćemo ih savjetovati˝, objašnjava Furdek Hajdin.

Kako ističe, važna je i uloga Regionalnih centara kompetencija, Karlovac ih ima čak četiri. ˝Surađujemo s tri županije i 105 milijuna kuna smo već povukli. Nova paradigma obrazovanja, novi kurikulumi, nova oprema i uređaji koji mogu privući novu djecu koja će u tim znanjima prepoznati atraktivnost. Mi moramo obrazovati mlade ljude koji će biti kompetentni i dati se na tržište rada po  završetku škole. Čak 70 posto djece je u strukovnom obrazovanju u Hrvatskoj i preko 74 posto njih odmah nađe radno mjesto, a prioritet svih nas je da ti mladi ostanu u Hrvatskoj. Ti centri su  nova prilika za sve nas, i kratkoročno i dugoročno˝, ističe Furdek Hajdin.

Glavak ističe kako su radni uvjeti i socijalna zaštita radnika česte teme sjednica, a te su teme u prvi plan još više došle tijekom pandemije.˝Predložene dopune direktivi predviđaju bolju zaštitu na radnom mjestu milijunima radnika u EU˝ , kaže Glavak.

Kako će se priljev izbjeglica iz Ukrajine utjecati  na naše tržište rada komentirala je Štriga koja ističe kako dio žena koje dolaze mi imamo gdje smjestiti ako će tražiti posao, primjerice trgovina na malo, a i u turizmu je prisutan manjak radnika.  O skraćivanju radnog tjedna i novim načinima rada govorio je Sever.

 ˝Nove tehnologije stvaraju sve više prostora za sve više radnog vremena, a sve manje rada u sustavu. Smanjuje se broj radnika, tehnologija se često koristi za stvaranje dobiti, a ono što je važno je da treba težiti ka smanjenju broja tjednih radnih sati, tada se povećava i produktivnost, a i zaposlenici su zadovoljniji i sretniji..Nužno je pomirenje radnog i privatnog  i to je ono što je sve važnije danas. Dimenzija čovjeka nije više samo raditi i stvarati, već biti slobodan i na drugim područjima i time se trebamo baviti svi mi u Hrvatskoj˝, poručuje za kraj Sever.

*Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta.