CVH

Kako funkcioniraju napredni sustavi za podršku vozaču pri upravljanju vozilom (ADAS)?

Foto: Shutterstock
Kako funkcioniraju napredni sustavi za podršku vozaču pri upravljanju vozilom (ADAS)?
23.10.2020.
u 12:12
U suradnji s katedrom za motore i motorna vozila Fakulteta strojarstva i brodogradnje, na čelu s prof. dr. sc. Zoranom Lulićem, dipl. ing., Centar za vozila Hrvatske izradio je brošuru o naprednim sustavima za podršku vozaču pri upravljanju vozilom (ADAS, Advanced Driver Assistance Systems).
Pogledaj originalni članak

Smisao brošure je vlasnicima vozila i široj javnosti na jednostavan i razumljiv način objasniti što sve rade sustavi u vozilima za koje vlasnici nerijetko nisu svjesni njihove sofisticiranosti i važnosti.

Kroz razvoj vozila istraživane su brojne mogućnosti za smanjenje posljedica prometnih nesreća. Danas se ta rješenja dijele u dvije skupine - sustave pasivne i sustave aktivne sigurnosti. Zadatak pasivnih sustava je smanjiti posljedice nesreće kada je ona neizbježna, dok je zadatak aktivnih sustava pokušati nesreću spriječiti.

U sustave pasivne sigurnost se ubrajaju oni koji se aktiviraju prilikom sudara i time smanjuju mogućnost ozljede vozača i putnika u vozilu. Također, oni podrazumijevaju sve konstrukcije na vozilu namijenjene smanjenju rizika ozljede i smrtnih slučajeva svih sudionika u prometu. To su, primjerice, sigurnosni pojas, zračni jastuci i izvedba i oblik karoserije vozila.

Aktivna sigurnost obuhvaća sve sustave i konstrukcijske mjere na vozilu kojima se izbjegavaju nezgode. Takvi sustavi aktiviraju se pokretanjem vozila te su kontinuirano uključeni dok je vozilo u pogonu i stalno prate stanja senzora, a računalo na temelju tih podataka procjenjuje jesu li se ispunili uvjeti za uključivanje nekog od sustava.

Primjer aktivne sigurnosti je ABS, skraćenica koju mnogi prepoznaju, no znate li konkretno o čemu je riječ? Radi se o sustavu protiv blokiranja kotača (Anti-lock Braking System). Pri intenzivnom kočenju, posebice na mokroj/klizavoj podlozi, lako može doći do blokiranja kotača što vodi ka klizanju vozila i gubitku upravljivosti. Zadatak ABS-a je prepoznati taj trenutak te otpustiti kočnice kritičnog kotača tako da se kotač ponovo okreće i vrati se upravljivost, a nakon toga se nastavlja s optimalnim kočenjem.

Također, zanimljivo je spomenuti i sustav kontrole proklizavanja (ASR, Anti Slip Regulation). Njegov zadatak je osigurati trajni prijenos pogonskog momenta s kotača na podlogu. Moment koji se može prenijeti na podlogu ograničen je svojstvima pneumatika i podloge. Ako se to prekorači, dolazi do proklizavanja kotača. Sustav se najčešće koristi kod vozila sa stražnjim pogonom i kod vozila s većim okretnim momentom kako ne bi došlo do proklizavanja pogonskih kotača posebice na mokrim kolnicima

TSR sustav prepoznavanja prometnih znakova koristi kameru najčešće smještenu u kućištu unutarnjeg zrcala te skenira prometne znakove koji se nalaze ispred automobila. Ograničenja se prikazuju na zaslonu s instrumentima i u slučaju korištenja naprednog tempomata, sustav može zadržati automobil unutar registriranog ograničenja brzine.

Novija vozila posjeduju i sustav za upozoravanje vozača u slučaju pospanosti. On nadzire koliko često vozač zakreće upravljačem u ovisnosti o zavojima na cesti, zajedno s kamerom za praćenje trake. Također, napredniji sustavi koriste računalni vid za promatranje lica vozača putem ugrađene kamere u vozilu. Algoritmi prate vrijeme od zadnjeg pokretanja i aktivnosti vozača te se na temelju različitih parametara donosi preporuka vozaču o potrebi za stankom.

U svom vozilu možda imate i drugih sustava s kojima se možete upoznati pomoću ADAS brošure, a tako ćete ojačati sigurnost vas i drugih sudionika u prometu.

Pogledajte na vecernji.hr