Kako general Zagorec spašava svoje nekretnine od pljenidbe

Država neće tako lako uspjeti ovrhom nad nekretninama osuđenom Vladimiru Zagorcu oduzeti 39 milijuna kuna stečenih u aferi Dragulji, kako je to naloženo presudom jer već sada ima debelih problema s onom nad pet nekretnina. Namjere Županijskog državnog odvjetništva da započne prodaju Zagorčevih nekretnina u jednom dijelu spriječila je zasad Klerisa Zagorec koja se uknjižila na četveroipolsobnom stanu u prizemlju Hatzove ulice od 124 m² i na polovici poslovnog prostora u Boškovićevoj ulici od 145 kvadrata jer su, tvrdi, te nekretnine njezina bračna stečevina. I dok se tužiteljstvo žalilo na uknjižbu njezina vlasništva na te nekretnine, prijedlog za odgodu ovrhe podnijela je i treća osoba, Vesna Grivičić Žanić (82) koja od 1999. živi u Caracasu u Venezueli. Ona sa Zagorcem vodi spor u Zagrebu kojim traži da se s njezina stana u Ilici 10 od 109 m² na prvom katu i poslovnog prostora od 354 m² u potkrovlju te zgrade izbriše Zagorčevo vlasništvo i poništi krivotvoren ugovor o darivanju tih nekretnina Zagorcu kod konzulata RH u Caracasu jer ona za nezakonit upis Zagorčeva vlasništva nije ni znala. A te nekretnine u Ilici država je htjela prodati.

Otkupnina za sina

Uz to teško da može uspjeti i ovrha Zagorčeva posjeda – kuće, dvorišta i šume od 1400 m² u Njivicama na Krku jer je pod hipotekom Hypo banke od 1,28 milijuna CHF. Taj je iznos Zagorec svojedobno bio podigao za otkupninu otetom sinu. Nije to još sve – na petoj nekretnini – četverosobni stan na drugom katu u Hatzovoj 1, za koju je tužiteljstvo tražilo ovrhu navodeći da je stan Zagorčevo izvanknjižno vlasništvo, a na temelju kupoprodajnog ugovora s Verom Ožegić, sud je nepravomoćno obustavio ovrhu.

No ima Zagorec i drugih nekretnina. Iako se činilo da se država dobro zaštitila jer je 17. travnja 2007. dok je trajalo suđenje Zagorcu rješenjem Županijskog suda određena privremena mjera kojom mu je bilo zabranjeno prodati i opteretiti nekretnine do okončanja suđenja, poslije su iskrsnuli problemi. Potkraj veljače 2010. Županijski sud podnio je prijedlog ovrhe nad Zagorčevim nekretninama Općinskom građanskom sudu jer Zagorec nije htio sam državi isplatiti više od 39 milijuna kuna. Sudac Vladimir Dimanovski nalaže zemljišno-knjižnom odjelu zabilježbu rješenja o ovrsi nad Zagorčevim nekretninama osim za izvanknjižni stan na drugom katu Hatzove.

No, prije zabilježbe ovrhe nad Zagorčevim nekretninama Klerisa i Zagorec 19. veljače potpisuju bračni ugovor i ona u gruntovnici odmah predlaže uknjižbu stana u prizemlju Hatzove i polovice poslovnog prostora u Boškovićevoj na svoje ime. Uknjižena je 11. svibnja, a tjedan poslije 18. svibnja traži brisanje plombi sa svojih nekretnina, na temelju zaključka Općinskog suda od 9. ožujka 2010. o zabilježbi ovrhe nad Zagorčevim nekretninama. Podsjeća da je i ona vlasnica i suvlasnica imovine te traži da se ovrha proglasi nedopuštenom.

Detalji iz bračnog ugovora

Donosimo neobjavljene detalje iz bračnog ugovora Klerise i Zagorca u kojem ona ističe da su njih dvoje u braku od kolovoza 2003. i da imaju sina od šest godina i kći od tri godine.

– Ugovorne strane pristupaju sklapanju bračnog ugovora zbog novonastalih posebnih okolnosti na strani bračnog druga Zagorca, a s ciljem zaštite budućih prava Klerise, te zajedničke djece, i s ciljem upoznavanja svih trećih osoba o činjenici postojanja braka i bračne stečevine – imovine za koju je postojala zabrana otuđenja i opterećenja do okončanja suđenja, a stečene za bračne i izvanbračne zajednice, iako je ta imovina bila upisana na Zagorca – piše u bračnom ugovoru po kojem je Klerisi pripao stan u Hatzovoj od 124 metra četvorna i polovica poslovnog prostora u Boškovićevoj 40 (Kralja Držislava 10) te sve pokretnine u tim prostorima. Zasad je sigurno da će se konačan popis nekretnina za ovrhu znati tek kada sve žalbe budu riješene. Klerisi kao supruzi ne može se oduzeti njezina imovina jer se samo po novom zakonu u uskočkim predmetima može plijeniti imovina od obitelji osuđenika, a Zagorcu se sudilo po starom.