'Kako ih vrijeđa kazališni plakat, a ne i pedofilski skandali u Crkvi?'

– Kazalište vidim kao sredstvo društvene odgovornosti i zato, gdje god režirao, postavljam društvena pitanja važna za sredinu u kojoj radim. Mojim se predstavama uglavnom bave oni koji nisu kvalificirani za to, nemaju kazališnog znanja ni te društvene odgovornosti – kazao je kazališni redatelj Oliver Frljić gostujući u emisiji Nedjeljom u 2. Onima koje je (zabranjeni) plakat Gavelline predstave “Fine, mrtve djevojke” – uvrijedio, priznao je pravo na uvrijeđenost, ali ne i pravo na traženje zabrane plakata.

– Kako te iste ljude ne vrijeđaju i svi oni pedofilski skandali u Crkvi? Kako to da tu nismo vidjeli širu društvenu reakciju? Ti vjernici nemaju problem slati djecu u to okruženje, a imaju problem s kazališnim plakatom – potkrijepio je Frljić svoj stav. Nakon što je Gavelli otkazao suradnju na svom autorskom projektu “Aleksandra Zec”, dobio je ponudu iz Rijeke, no spreman je taj projekt postaviti i vlastitim sredstvima.

– Uvijek se bavim i radim predstave o “našim” žrtvama, a i Aleksandra Zec i srebreničke žrtve su “naše” žrtve – naglasio je Frljić dodavši da sve to što radi više ima veze sa zdravim razumom nego s hrabrošću. Rekao je i to da sve ono što se događalo 90-ih nije bilo neizbježno, da se moglo rješavati i drugačije, ali da za obje strane nijedna druga opcija, osim one ratne, nije dolazila u obzir.

– Ne znam je li se s hrvatske strane drugačije moglo odgovoriti na politiku Slobodana Miloševića, ali se to nije ni pokušalo, a Hrvatska je također htjela dijeliti jednu drugu državu, Bosnu i Hercegovinu, tamo su bili i hrvatski vojnici, i Hrvatska iz tog zadnjeg rata nosi i tu mrlju – kazao je Frljić dodavši da su počinitelji svih zločina s hrvatske strane već mogli i trebali biti procesuirani. Nastavio je da ne vjeruje u parlamentarnu demokraciju te da je sve ono što smo imali i što imamo na našoj političkoj sceni – smiješno. Ministra Željka Jovanovića zapitao je hoće li se, kao što predlaže dvodnevne odlaske školaraca u Vukovar, djecu voditi i u posjete Jasenovcu, Lori i Srebrenici. Ideju školskih obilazaka samo Vukovara nazvao je vrstom indoktrinacije i programiranja djece.

– Dosta velik dio ljudi u nas razočaran je u ovu državu. Država bi trebala servisirati naše potrebe, a ne tražiti od nas da ratujemo. Patriotizam počiva na jednoj iracionalnoj potrebi, a meni su se '91. i '92. sve moje iluzije o domovini – razbile. Ja imam domovinu u nekom svom duhovnom prostoru – izjavio je redatelj koji je rođen u Travniku.

Osuo je Frljić paljbu i po intendantici zagrebačkog HNK Ani Lederer kazavši kako mu je stalo da se stanje u HNK promijeni jer to kazalište “ni u nas, ni u regiji, ni u europskom kontekstu nije nikakav čimbenik”, u njemu se troše enormni novci, u njemu nema estetskih kriterija, postavljaju se tek lektirni naslovi, intendantica se predstavlja žrtvom, a na to je mjesto došla i političkim intervencijama. U kazališnom smislu, reče, bila bi mu zanimljivija i inspirativnija sudbina Tomislava Karamarka nego Jadranke Kosor.

>>Oliver Frljić otkazao suradnju Gavelli zbog povlačenja plakata