vodič za izbore

Kako iskoristiti preferencijski glas i pravilno glasovati na izborima

izbori
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Slavko Midžor/PIXSELL
10.10.2015.
u 16:15
Osim željenoj stranačkoj listi, svoj glas možemo dati i (samo!) jednom kandidatu. Euroizbori su pokazali što u tome zbunjuje
Pogledaj originalni članak

Biračice i birači, 8. studenoga prvi put na parlamentarnim izborima imat ćete pravo iskoristiti preferencijski glas; dakle osim željenoj listi (stranačke, koalicijske ili grupe građana) imate pravo svoj glas dati i jednom od kandidata (samo jednom kandidatu!).

Propali europski glasovi

Iako ste već dva puta imali to pravo – na europskim izborima 2013. i 2014. godine – Večernji list odlučio vam je pomoći kratkim vodičem kako nehotice ne biste napravili pogrešku zbog koje bi vaš glasački listić bio poništen.

Naime, podaci o broju nevažećih listića s tih dvaju izbora za zastupnike u Europskom parlamenta sugeriraju da je znatan broj birača vjerojatno bio zbunjen novim pravilom (mogućnošću davanja preferencijskog glasa jednom kandidatu) pa je, iz raznih razloga, učinio grešku zbog koje je njegov glasački listić bio poništen.

Činjenice koje ovoj tezi idu u prilog su sljedeće: na europskim izborima u travnju 2013. godine – prvim izborima na kojima su birači mogli iskoristiti jedan preferencijski glas – broj nevažećih listića iznosio je popriličnih 5,07 posto. Od 780.980 izašlih birača čak 39.572 listića proglašeno je nevažećim. Na drugim europskim izborima u svibnju 2014. godine glasalo je 950.980 birača, a nevažećih listića bilo je 29.076, odnosno 3,06 posto. Iako je zamjetan trend smanjenja postotka nevažećih glasačkih listića između tih dvaju izbora za Europski parlament, svejedno je postotak nevažećih listića daleko veći nego na ostalim izborima – izborima na kojima birači nisu imali pravo koristiti preferencijski glas.

Malo nevažećih glasova

Na prošlim parlamentarnim izborima broj nevažećih listića iznosio je samo 1,72 posto, a u prvom krugu predsjedničkih izbora u prosincu 2014. godine nevažećih listića bilo je još manje – 1,56 posto.

Večernji je stoga odlučio pomoći svima koji će izaći na birališta kako bi na pravilan način iskoristili svoje pravo davanja glasa za “svog kandidata”.

>> Nastavlja se rat plakatima: Mikroskopom traže SDP-ov program

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 17

JO
josko
16:08 10.10.2015.

Ovakovo glasanje je u principu krivo i sve (još uvijek 95%) ovisi o partijskom slaganju i odlučivanju partijskih vođa. Pravo glasanje će biti kad stvarni narodni zastupnici, koji zastupaju lokalne interese budu posloženi na izborima. Što znači kako ja na Braču neću glasati koga izabrati u Osjeku (i sve tako redom) - glasači trebaju poznavati osobu za koga glasaju! Sve drugo je partitokracija. Šmarn.

DU
Deleted user
16:20 10.10.2015.

Drugi največi grijeh Milanovičeve vlade poslije nesposobnosti je razaranje i radikalizacija Hrvatskog društva i to što su izbori bliže sve više očito ga nije briga za državu i narod ako izgubi a sve je očitije da hoće.

Avatar catalyst
catalyst
13:29 10.10.2015.

E da je prošao referendum o izbornom zakonu, onda bi se moglo govoriti o preferencijalnom glasanju, ovo s tim nema veze. Usput, partijska braća su kmečali o broju stranaka koje bi ušle u Sabor da je prošao referendum, a sad će u dvije koalicije ući 14 stranaka, uz HDZ još 7 koje ne bi prošle prag i uz SDP još 5 koje ne bi prošle prag.