Kako izgleda advent u europskim metropolama? Samo u Beču svaki vikend milijun gostiju

Zaboravite Prag, Beč, Budimpeštu..., Zagreb je špica. Novinski naslov o zagrebačkom Adventu u jednim stranim novinama, star dvije godine, pokazuje se kao pun pogodak.

Naš glavni grad ušao je svojim adventskim sajmom prvo sramežljivo, a zadnjih godina i rame uz rame u utrku sa spomenutim, davno etabliranim rivalima. Manji i mlađi od mnogih europskih predbožićnih sajmova, zagrebački će ove godine nadmašiti lanjski s 95.000 turista (ne računajući jednodnevne posjetitelje i same Zagrepčane).

Koliko se očekuje da bude posjećeniji od prošlogodišnjeg, koji je generirao potrošnju od oko 400 milijuna kuna, u Turističkoj zajednici našega glavnoga grada ne preciziraju, no nastavi li se 30-postotni rast iz prethodne godine gostiju bi moglo biti i 20-30 tisuća više. Velika brojka i za Zagreb, koji je već u studenome izbio na prvo mjesto po broju noćenja među domaćim destinacijama, ali i za hrvatski turizam općenito, jer vapi upravo za izvansezonskim gostima i noćenjima. Advent u našoj metropoli uz sav taj rast i dalje se, međutim, svrstava u srednje velike u usporedbi s najpoznatijim europskim božićnim sajmovima.

Video: Luka Stanzl PIXSELL Ovogodišnje otvorenje Adventa u Zagrebu privuklo više desetaka tisuća ljudi koji su uživali u sjajnoj ponudi.

Čarobno iskustvo

Dokazao se kao uspješna megaatrakcija, obožavaju ga i mnogi strani i domaći turisti, ponio je i dvije posljednje godine zaredom naslov najboljeg u Europi, CNN ga uvrštava u najbolje u svijetu, ali brojke su, razumljivo, relativno skromn(ij)e. U nedalekom Beču, svojevrsnoj kolijevci božićnog sajmovanja, lanjski je prosinac s više desetaka sajamski dekoriranih trgova i punktova, gradu donio oko 640.000 turista. U tom su mjesecu bečki turistički domaćini uknjižili samo nešto malo manje od 1,4 milijuna noćenja. Ne umanjuje to zagrebački Advent, neki ga vole baš zato što je relativno mali i intiman, ali čisto da se zna, to je gotovo sedam puta više gostiju i osam puta više noćenja nego što je u prosincu lani registrirano u Zagrebu. Ove, pak, zime u Beču računaju da će tijekom svakog od četiri adventska vikenda na svojim raskošno ukrašenim trgovima ugostiti i po milijun posjetitelja. Što jednodnevnih, što klasičnih turista, što samih Bečana.

– To je ovdje veliki, uhodani biznis. Nema gosta koji barem ne popije kuhano vino i ne kupi prigodnu šalicu, koja obično stoji četiri eura. Očekuje se, inače, da će potrošnja ovog prosinca u Beču, na sajmovima, u trgovinama, restoranima..., premašiti nekoliko milijardi eura. Svaki će Bečanin samo na božićne darove potrošiti 350 eura – kaže Ranko Vlatković, direktor Hrvatske turističke zajednice u Austriji, ističući da se u gradu globalno poznatom po božićnom ugođaju i sajmovima itekako zna i za zagrebački Advent. – Možda je bečki malo raskošniji, ali zagrebački je zbog sjajne atmosfere ovdje na odličnom glasu i vjerujem da će Austrijanci biti među najbrojnijim gostima Zagreba, kao, uostalom, i lanjskog prosinca.

Inače, unatoč tome što se postojbinom božićnih sajmova smatra Njemačka gdje se trenutačno održava više od 2500 adventskih sajamskih manifestacija, upravo je Beč upisan kao mjesto održavanja prvog božićnog sajmovanja u Europi. Bečanima je, naime, Habsburgovac Albert I. još 1298. godine dao privilegiju da u prosincu održavaju tržnice, tzv. Krippenmarkt. Ne zaostaju puno, dakako, ni njemački gradovi. Kao prvi božićni sajam u Münchenu, recimo, spominje se onaj održan 1310. godine, u Frankfurtu 1393., u Dresdenu 1434. itd. Taj se običaj u davna vremena njegovao i u Švicarskoj, istočnim dijelovima Francuske i u već spomenutoj Austriji. No, Njemačka ostaje perjanica božićnog sajmovanja sa čak 90 milijuna turista koji godišnje pohode tamošnje ulične božićne manifestacije. Najpopularnije je, inače, božićni sajam u Kölnu, gdje bilježe čak četiri milijuna posjetitelja te dortmundski s nešto više od 3,5 milijuna gostiju. Stuttgart i Frankfurt, recimo, hvale se s tri milijuna adventskih gostiju, Nürnberg i Dresden sa po dva milijuna, itd.

Četiri adventska tjedna, koji Europu pretvaraju u prijestolnicu božićnog ugođaja, svjetla i raskoši, mamac su za goste sa svih strana svijeta, a mnogi naš kontinent i preporučuju za posjet upravo zimi, u prosincu. “Znate što je najbolje sa zimskim putovanjima u Europi? Božićni sajmovi! Ozbiljno, ostali svijet se toga nije dosjetio, a u Europi su tada kuhano vino, razna ukusna jela, božićni ukrasi, svjetla i glazba posvuda...

Čarobno iskustvo i razlog zašto je zima najbolje vrijeme za posjet Europi”, preporučila je blogerica Sonja, svjetska putnica koja putuje od 16. godine, a dojmove zapisuje na blogu Migrating Miss. Takvo lice Europe otkrili su i mnogi turisti iz Azije, obiju Amerika, Australije... “Obožavam Europu prva 24 dana prosinca (u mnogim europskim gradovima adventska događanja, naime, završavaju uoči Božića, nap. a.), puna je blještavila, svi su na trgovima... Naići ćete na mjesta gdje ćete pijuckati kuhano vino dok svira Bing Crosby, a možda vas obraduju i pahulje”, preporučuje Amerikanac Barry, redoviti gost Europe u ovo doba godine. Na turističkim portalima i forumima bezbroj je sličnih postova, s time da se najviše spominju najpoznatiji europski božićni sajmovi, u Beču, Pragu i Budimpešti, koje i Hrvati najčešće posjećuju, te brojni s dugom tradicijom u njemačkim gradovima. Zagrebački je, recimo, nekima posebno simpatičan jer se praktički sva mjesta adventskih događanja mogu obići pješice. Ove godine namjernike dočekuju i novosti: proširio se na Prekrižje, Zoološki vrt, Željeznički muzej..., a prigodnim programima uključili su se i Etnografski muzej, Muzej za umjetnost i obrt, Mimara, Umjetnički paviljon, HNK, Arheološki muzej te Klovićevi dvori. Lani je najviše gostiju na zagrebački Advent došlo iz BiH, Italije, Slovenije, Austrije i Srbije, a najviše noćenja ostvarili su Talijani, Slovenci, gosti iz BiH te Austrijanci i Nijemci. Slična će struktura vjerojatno biti i sada. Naravno, ima i drugih nacija na sajmu, samo nisu među pet najbrojnijih. Recimo, ovaj vikend najavljena su dva posebna vlaka i četiri autobusa iz Mađarske, kojima stiže u Zagreb više od tisuću jednodnevnih posjetitelja.

Hrvati drugi u Ljubljani

– Vlakovi su iz Pečuha, a pregovaralo se i o posebnom vlaku iz Budimpešte, no za ovu godinu nije dogovoren, što ne znači da neće biti za Advent 2018. Mađari znaju za zagrebački Advent, mnogi su ga i posjetili – kazuje Marin Skenderović, direktor ureda Hrvatske turističke zajednice u Mađarskoj, i dodaje: – Budimpeštanski božićni sajam, pak, počeo je prije zagrebačkog, organizira se od 1998., a u više je prigoda prijašnjih godina proglašavan najljepšim u Europi, a gotovo svake godine nađe se u društvu deset najljepših. Budimpešta je predivna i ove godine, gore milijuni lampica, drveće je okićeno svjetlima... Očekuje se više od 800.000 posjetitelja, a samo u hotelima oko 350.000 gostiju. Prigodna ulična prodaja počela je još u studenome, svjetla su upaljena na prvu adventsku nedjelju, a sve završava 24. prosinca da bi se potom Budimpešta pripremila za drukčiji tip zabave, doček Nove godine na otvorenom. U nedalekoj Ljubljani, koja je s božićnim sajmovanjem počela 2001. godine, svečarsko ruho ostaje, kao i u Zagrebu, sve do 7. siječnja, a turistički radnici vjeruju da će događanja na više gradskih lokacija privući oko milijun posjetitelja. Stranih gostiju koji će tijekom prosinca i noćiti u Ljubljani bit će nešto više od lanjskih 46.412 (ostvarili su 81.503 noćenja). Zanimljivo je da su u Ljubljani Hrvati po brojnosti drugi gosti, poslije Talijana, a na Adventu u Zagrebu Slovenci su drugi po broju noćenja.

Sve su se etablirane europske adventske destinacije upregle ovih dana privući što više posjetitelja. Adventi niču i u Hrvatskoj, a posebno velike ambicije ima Split. U svakom slučaju, zajedno s kuhanim vinom ovih dana naveliko teku i euri, odnosno kune, i mnogi zadovoljno trljaju ruke. No, kako je, neovisno o božićnim sajmovima, ovih dana na skupu u Zagrebu upozorio Dieter Hardt-Stremyr iz turističkog ureda Graza – utrka za gostima ne smije biti bez kraja, odnosno mora imati cilj i mjeru: “Mnoge se destinacije danas susreću s prekobrojnom posjećenošću, a takva turistička priča postaje kontraproduktivna. I za goste i za domaće ljude. Svi se, naravno, turistički radnici trse da imaju više turista, ali ponekad je bolje imati rast od devet nego od 29 posto.”