Kako žive Europljani. Odnosno, koliki su im prihodi, rizici od siromaštva, mogu li si priuštiti odlazak na odmor, žive li s roditeljima, spaja li njihovo kućanstvo jedva kraj s krajem... sve to izračunao je Eurostat, statistički ured Europskog parlamenta pa objavio u svojoj godišnjoj publikaciji koja se bavi uvjetima života u svakoj pojedinačnoj zemlji Europske unije. Analizirali smo je i mi jer Hrvatska je itekako uključena u Eurostatovu računicu, s tim da smo neke od podataka već saznali i u pojedinačnim izvješćima. Jedan od njih svakako je da su Hrvati narod koji najduže u Europi ostaje živjeti s roditeljima, čak i nakon što nađu posao, dok je ono što dosad možda nije bilo na papiru činjenica da državljani Hrvatske imaju veći rizik od siromaštva (uz Poljsku, Irsku, Mađarsku, Latviju i Portugal) od svih ostalih članica Unije.
Idemo mi, međutim, po redu. Prvo o prihodima, odnosno o spomenutom spajanju kraja s krajem, što sa svojom plaćom, prema analizi Eurostata, ne može više od 62,5 posto Hrvatske. Prosjek EU je 45,5 posto, s tim da je preživjeti mjesec sa svojim prihodima najjednostavnije u Švedskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Finskoj i Luksemburgu. Najgore stoje, kao što smo rekli, Hrvatska, a uz nju još Italija, Grčka, Bugarska, Rumunjska i Slovačka. Kad smo već na pomalo deprimirajućoj strani statistike, napomenuti još moramo i da si oko sedam posto Hrvata ne može priuštiti adekvatno grijanje doma, s tim da je postotak u lanjskoj godini takvih bio veći nešto veći nego u prethodnoj godini, što se može protumačiti samo činjenicom da je broj najsiromašnijih porastao.
A što si uopće ljudi u država članicama EU mogu priuštiti? Pita li se Eurostat, većina može otići na odmor, baviti se određenom slobodnom aktivnošću kao što je surfanje, biciklizam, tenis, golf, klizanje, plivanje, a tek je manji postotak, ukupno gledajući, onih koji nemaju dovoljno primanja za obrok koji uključuje meso ili da plate priključak za internet. Na tjedan dana odmora izvan doma svake godine, primjerice, može svaki treći stanovnik Europske unije, s tim da si navedeno ne može priuštiti čak 62,5 posto Rumunja. S druge strane, u Luksemburgu je onih koji ne odu na godišnji tek 7,6 posto.
- Redovito sudjelovati u nekoj slobodnoj aktivnosti ne može 12,4 posto ljudi u EU, a među zemljama članicama taj je udio u 2022. bio najniži u Hrvatskoj (2,6 posto), a najviši u Rumunjskoj - kako 97,4 posto Hrvata ima dovoljno novca da si plati tečaj pilatesa ili izajmi teniski teren za meč, objašnjava Eurostat. Nadalje, kažu i da si 8,3 posto ljudi u EU lani nije moglo priuštiti obrok u koji je uključeno meso ili riba (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan, dok internet kod kuće nema 2,4 posto ljudi država članica EU.
POVEZANI ČLANCI:
Izračunali su i na što se točno troši čitav kućni budžet pa došli do podatka da na hranu, stanarine i režije te na trasport ode 47,1 posto plaće. Na odlaske u restorane otpada oko 9,6 posto prihoda, na kulturu 8,7, na održavanje i kupovinu novih kućnih aparata 6,6 posto, za zdravlje se izdvaja oko pet posto, baš kao i za odjeću te obuću, na alkohol i cigarete odlazi 4,3 posto budžeta, dok se na obrazovanje troši jedan posto, najmanje.
A koji uopće članovi kućanstva pripomažu kućnom budžetu. Lani je, prema Eurostatu, u EU bilo 198 milijuna domaćinstava, s prosječno 2,2 člana. Najviše je, 39,7 posto, parova sa ili bez djece, a takav tip kućanstva slijede ona samačka, odnosno koja se sastoje od jedne odrasle osobe sa ili bez djece. Takvih je 39,3 posto, a ona su i u porastu, s tim da je trend porasta bilježe i kućanstva koja se sastoje isključivo od jednog odraslog člana, ali i ona u kojima se nalazi par bez djece. Petina stanovnika Europske unije, točnije 20,9 posto, žive u kućanstvima "ostale vrste" od navedenih, a radi se o dvoje odraslih koji žive zajedno, a nisu par ili od više odraslih sa ili bez djece. Radi se u ovom slučaju o cimerima, primjerice, a češće o kućanstvima u kojima su ostala živjeti djeca, danas odrasle osobe.
- U 19 država članica EU najčešći tip kućanstva u 2022. bio je odrasli samci bez djece. U preostalih osam; Grčka, Španjolska, Hrvatska, Cipar, Malta, Poljska, Portugal i Slovačka – "ostale vrste" kućanstva bile su najčešće - da je kod nas najuobičajene živjeti u kući u kojoj je više odraslih osoba, pojašnjava Eurostat. Dodaju tamošnji stručnjaci i da je najveći udio kućanstava sastavljenih od jedne odrasle osobe bez djece bio u Estoniji, 51,6 posto, dok je najveći udio kućanstava koje čini par bez djece iznosio zabilježen u Finskoj i Švedskoj, 28,6 posto.
POVEZANI ČLANCI:
U kategoriji domaćinstvo Hrvatska je i rekorder, ali ne po primanjima.
- U 2022. godini gotovo polovica (49,4 posto) svih mladih odraslih osoba (od 18 do 34 godine) u EU živjelo je s barem jednim roditeljem. Ovaj udio bio je ispod 20 posto u nordijskim državama članicama, dok je najveći udio, 78,2 posto, zabilježen u Hrvatskoj - kaže Eurostat pa dodaje kako su 40 posto mladih odraslih u EU koji žive s roditeljima studenti, više od jedne trećine radilo ih je puno radno vrijeme, dok ih je nešto manje od desetine bilo nezaposleno. Na Malti, u Poljskoj,
Hrvatskoj, Slovačkoj i Bugarskoj većina mladih odrasli koji žive s roditeljima zaposleni su na puno radno vrijeme.
Ono u čemu Hrvati prednjače u EU jest i nezadovoljstvo životom. Lani je Eurostat zamolio ljude starije od 16 godina da ocjenama od 1 do 10 prikažu koliko su sretni životom u svojoj zemlji. Prosjek EU bio je 7,1, najviše zadovoljnih bilo je u Austriji (ocjena 7,9), dok su najnezadovoljniji bili stanovnici Njemačke (ocjena 6,5) i Bugarske (5,6). Njima su se pridružili još i Grci, Latvijci i Hrvati, s ocjenom 6,7.
>> VIDEO Izgrizle je stjenice u hotelu pa dobila odštetu: 'Nevjerojatno je svrbjelo i boljelo'
Kad smo kod statistike mogli bi dodati da su Hrvati na vrhu EU po vlasništvu nad nekretninama, da su na vrhu po broju stranih mirovina, da smo na vrhu po udjelu sive ekonomije....pa slika i realan život u Hrvatskoj onda izgleda malo drugačije.