Kako je izlet na roštilj okrenuo Srbiju na glavu

Kako jedan prošlogodišnji odlazak na roštilj u selo u okolici Zagreba može postati okidač za razotkrivanje najprljavijih tajni koje povezuju organizirani kriminal i visoku politiku te kako se zbog istog tog roštilja, 10 godina nakon oružane pobune elitne policijske jedinice, sada hapse neki njezini ražalovani pripadnici, pitanja su koja su vjerojatno prošlog tjedna postavili mnogi u Srbiji. Jer na tamošnjoj pravosudno-policijsko-medijskoj sceni proteklog tjedna najvažnije uloge odigrala su upravo dva aktera sa spomenutog roštilja.

Strahote o zločinima klana

Oni su Sretko Kalinić Zver i Miloš Simović, pripadnici zemunskog klana kojim je na beogradskom Specijalnom sudu za ratne zločine i organizirani kriminal u tijeku ponovljeno suđenje za sudjelovanje u ubojstvu srbijanskog premijera Zorana Đinđića u ožujku 2003.godine.

Ponovljeni proces, za jednu od većih trauma u kolektivnoj srbijanskoj svijesti proteklih godina, zasigurno se ne bi dogodio da se dvojica "zemunaca", odbjeglih od srbijanskog pravosuđa, nisu godinama uspješno skrivala u Hrvatskoj, gdje su se lanjskog lipnja na jezeru Rakitje odlučila vatreno razračunati. Simović je, iz razloga koji još nisu baš najjasniji, pucao u Kalinića te ga je teško ranio. Potom je pobjegao te se što biciklom što pješke dovezao do hrvatsko-srbijanske granice. Samo koju minutu poslije prelaska granice Simović je upao u ruke srbijanske policije, koja se eto mogla pohvaliti da je uhitila jednog od ozloglašenijih "zemunaca".

Što se pak tiče Kalinića, on se ranjen prvo oporavljao u Bolnici za osobe lišene slobode u Zagrebu, pričajući hrvatskim policajcima i srbijanskim im kolegama raznorazne strahote o svojim navodnim zločinima počinjenim po Srbiji i šire. Nakon što se dovoljno oporavio, izveden je pred hrvatski sud i osuđen zbog krivotvorenja, jer je kod sebe imao krivotvorene hrvatske putovnice.

Tko mu je te putovnice pribavio te kod koga su se i uz čiju pomoć on i Simović gotovo sedam godina skrivali po Hrvatskoj, pitanja su na koja Kalinić, ali bogme ni hrvatska policija ni SOA, u proteklih godinu dana nisu odgovorile.

Kalinić je u međuvremenu, iako hrvatski državljanin, izručen Srbiji, gdje je kao i Simović zatražio da mu ponovo sude zbog zločina zemunskog klana i ubojstva premijera Đinđića.

Dugoočekivano suđenje počelo je prošli tjedan i sudeći po izvješćima srbijanskih medija, odmah je postalo – bomba. Jer Simović je, valjda pokušavajući za sebe izboriti što bolji položaj (iako je u odsutnosti osuđen na dvije kazne od po 40 godina zatvora), odlučio pričati o onom što Srbiju godinama kopka – tko je politički nalogodavac Đinđićeva ubojstva?

Njegove šifrirane izjave, izrečene u sudnici, očekivano su uzburkale srbijanski javno-političko-pravosudni prostor jer je upro prst u mnoge tamošnje političare, označivši kao mogućeg nalogodavca Đinđićeva ubojstva Nebojšu Čovića Čokija, trenutačno marginaliziranog lika na političkoj sceni, no u vrijeme atentata Đinđićeva zamjenika.

Pohvatali bivše specijalce

I dok prozvani političari i tajni agenti, o kojima je Simović usput budi rečeno govorio Miljku Radisaljeviću, srbijanskom specijalnom tužitelju, odmah nakon bijega iz Hrvatske i uhićenja, javno se pravdaju kako "zemunac" priča besmislice, ispada da neke od njegovih priča ipak nisu tako besmislene. Jer nakon što je, primjerice, izjavio da je od Jedinice za specijalne operacije (na čelu joj je bio Milorad Luković Legija, glavni planer Đinđićeva ubojstva, a član joj je bio i Zvezdan Jovanović Zveki koji je pucao u Đinđića, op. a.) tijekom 2001. tri puta traženo da se pobuni, srbijanska policija "promptno" je reagirala. Pa su tako prošlog utorka zbog sudjelovanja u oružanoj pobuni JSO-a 2001. u Beogradu uhićena petorica bivših pripadnika te jedinice.

Nekadašnjim specijalcima, a sad pripadnicima žandarmerije i BIA-e (srbijanska tajna služba, op. a.) nakon saslušanja određen je pritvor, jer kako poručiše ondašnji dužnosnici, oružana pobuna je zločin koji ne zastarijeva.

I dok srbijanski mediji analiziraju hapšenja koja se događaju 10 godina prekasno, a Simović "razotkriva" dobro skrivane tajne klana, zasigurno je mnogo onih koji misle kako svega toga ne bi bilo da nije bilo – prokletog roštilja.