U Hrvatskoj se samo 17 posto komunalnog otpada odvojeno prikuplja i reciklira, sve ostalo završava na deponijima. Naši susjedi Slovenci pak odvojeno prikupe gotovo 70 posto komunalnog otpada i u recikliranju su europski prvaci. Njihov glavni grad Ljubljana za ovu je pak godinu proglašen Europskom zelenom prijestolnicom, a tu titulu koju dodjeljuje Europska komisija najviše je zaslužio zbog svog sustava gospodarenja otpadom.
Pretrpani kontejneri
U Ljubljani se odvojeno prikupi oko 65 posto otpada, a cilj im je do 2025. doći do najmanje 75 posto. Prije 12 godina taj je grad po postotku odvojeno prikupljenog otpada bio na razini na kojoj je sad Zagreb – oko šest posto. U Zagrebu su, otkako je prorijeđen odvoz smeća, ovih dana česti prizori pretrpanih kontejnera, a takvih je prizora bilo i u slovenskoj metropoli dok se sustav nije uhodao. U Ljubljani su 2004. na zelenim otocima počeli odvojeno skupljati papir i ambalažu, a 2006. i biootpad.
Pomoćnik direktora ljubljanske komunalne tvrtke Snaga Igor Petek kaže da su se najveće i ključne promjene u prikupljanju otpada dogodile od 2012. do 2014. godine, kada su sva kućanstva dobila kontejnere za papir, ambalažu, biootpad i miješani komunalni otpad. Istodobno se drastično smanjio broj odvoza, i to na jednom tjedno ispred višestambenih zgrada i na jednom u tri tjedna ispred kuća. U počeku se nisu snašli ni vozači kamiona koji su dobili nove rute pa dio kontejnera nije bio ispraženjen, no u dva tjedna te su greške ispravljene i sustav je počeo funkcionirati.
– Najbitnije je da je to sve za ljude prihvatljivo i jednostavno. Podijelili smo 65.000 kontejnera za prikupljanje papira i ambalaže i to je bilo najbitnije. Svaka crna kanta uvijek ima svoj par u ambalaži i u 80 posto slučajeva u papiru – objašnjava Petek. Uz te tri kante još je i ona smeđa za biootpad.
Troškovi tih promjena bili su oko 2,5 milijuna eura. Petek kaže da kontejneri nikad nisu pretrpani, ali da imaju problema s onima koji su javno pristupačni jer na njih nitko nije osjetljiv. Stoga su, gdje je to god bilo moguće, uklonili kontejnere s javnih površina. Kontejneri su morali biti što bliže stanarima. Tako sad jedna sabirnica dolazi na 124 stanovnika.
– Ti kontejneri služe stanarima zgrada ili kuća i zna se točno čiji je koji kontejner. A propisane su i dosta velike kazne ako se ne odvaja pravilno, najmanja je 200 eura – kaže Petek. Osim podjele kanti i kontejnera, jako je bitna bila i edukacija ljudi. Djelatnici Snage izravno su i preko medija komunicirali s Ljubljančanima. Petek kaže da su najviše komunicirali sa stanarima zgrada, i to preko upravitelja, a dolazili su i na skupove stanara kako bi im objasnili kako se odvaja otpad i zašto je to potrebno činiti. Tako kazni u višestambenim zgradama uopće nije bilo.
– Edukacija je bila jako važna, ali i da su kante ljudima blizu. Vodio sam te promjene u prikupljanju otpada od 2011. i to je kao dan i noć kako su tada i kako sada ljudi razmišljaju o tome. Tada sam bio neki ekočudak, a danas sam samo jedan od gotovo 400.000 stanovnika koji odvaja otpad. Sad Ljubljančani imaju jaku ekosvijest – kaže Petek.
Koristi od ekosvijesti
A od te razvijene ekološke svijesti stanovnici Ljubljane imaju i konkretne koristi. Tako je su prosječni mjesečni troškovi po kućanstvu za odvoz smeća pali s 10,5 na osam eura. A zbog ostvarenih ušteda račun za prosinac 2014. bio im je oprošten, dok su u prosincu 2015. dobili 60 posto niže račune.
>> Povećanje plaća upitno, uvodi se jednostavni porez na nekretnine
U Zagrebu je meni račun 6€, kao i svim stanarima moje zgrade. Odvajam od ove godine staklo, papir, plastiku u posebne kontejnere koji su 30 metara od zgrade. Međutim, ne vidim da se u mojoj zgradi puno ljudi trudi sortirati otpad, vidim u kontejneru koji se prezni po novome dva puta tjedno dosta plastičnih boca, papira, ljudim se neda sortirati, lakše im je sve u jednu vrećiu staviti i hititi u kontejner za mješovito smeće. Mislim da bi u svakom ulazu trebalo biti više kontejnera za razne vrste otpada, a ne da ljudi moraju hodati do tzv. "zelenih otoka" koji dijele 3,4 zgrade u kvartu. Ljudi nemaju naviku sortirati i tlaka im je hodati tih par metara do "zelenih otoke".