RATKO BOŠKOVIĆ

Kako je Slovenija sačuvala i razvila svoju izvoznu industriju

Kako je Slovenija sačuvala i razvila svoju izvoznu industriju
25.07.2019.
u 15:45
Predratna manufaktura “četvorki” danas je robotizirana proizvodnja nekoliko modela manjih Renaultovih automobila
Pogledaj originalni članak

Nakon dosta vremena vozio sam se autocestom od Zagreba do Ljubljane. Pred Ljubljanom svako malo pretekao bih kamion s prikolicom nakrcan novim automobilima proizvedenima u tvornici u Novom Mestu. Ta je tvornica još u socijalizmu manufakturno proizvodila Renaultove “četvorke”, a danas je najmodernija robotizirana tvornica nekoliko modela manjih automobila.

Kamioni natovareni tim automobilima zorni su dokaz kako je Slovenija sačuvala i razvila svoju “predratnu” izvoznu industriju. Kako je to uspjela?

Uspjela je zahvaljujući jednom čovjeku, Dušanu Šešoku, svom prvom ministru financija na početku 1990-ih godina, koji nije pristao da se tečaj nove slovenske valute tolara prema tadašnjoj njemačkoj marki fiksira.

A u Ljubljanu sam putovao upravo na razgovor sa Šešokom, danas većinskim vlasnikom Iskre koja je nedavno preuzela i šibensko remontno brodogradilište.

U trenutku kad ga je premijer Janez Peterle 1991. godine pozvao u Vladu za ministra financija Šešok je bio direktor Julona, jedne od najuspješnijih slovenskih tvornica.

Slovenija se tada osamostalila, uvela je vlastitu valutu tolar i suočila se s inflacijom od 22 posto. Ekonomski savjetnik slovenske Vlade bio je tada američki ekonomist Jeffrey Sachs koji je Šešoku i guverneru Banke Slovenije Franceu Arharu predložio “šok terapiju” inflacije fiksiranjem tečaja tolara prema tadašnjoj njemačkoj marki. No, Šešok je Sachsu u lice rekao neka tu svoju doktrinu ide prodavati nekom drugom, a ne njemu.

Za razliku od Hrvatske, Slovenija je inflaciju u nekoliko godina snižavala postepeno (tehnikom koja se zove ciljanje monetarnih agregata), a svoju novu valutu tolar sustavno je deprecirala, s 32 tolara za DEM 1. listopada 1991. godine na 94,4 tolara za DEM zadnjega dana 1998., odnosno, lokalnu vrijednost marke povećala je triput.

“Izvoznik je danas fakturirao, a kad su mu stigle devize, vrijedile su više. Onaj tko je uvozio, za njega je to bilo skuplje”, prisjeća se Šešok.

Osamostaljena Hrvatska i predsjednik Franjo Tuđman borbu s hiperinflacijom i formuliranje monetarne strategije tih presudnih 1990-ih godina nisu povjerili nekom iskusnom privredniku i izvozniku, nego mladim ekonomskim teoretičarima s Ekonomskog instituta Zagreb Borislavu Škegri, Željku Rohatinskom, Velimiru Šonji, Zoranu Anušiću i drugima, a oni su u Hrvatskoj dosljedno primijenili “Sachsov recept” s fiksiranjem i održavanjem tečaja, zapravo metodu izraelskog ekonomista Michaela Bruna.

Stara garda hrvatskih ekonomista sa zagrebačkog instituta i sveučilišnih profesora ekonomije bila je protiv, ali uzalud.

“Nas nekolicina otišli smo k Nikici Valentiću da ga odgovorimo od fiksiranja tečaja”, ispričao mi je svojedobno akademik Zvonimir Baletić, “ali Valentić je pozvao Škegru ‘da nam on objasni’...”

Četvrt stoljeća kasnije u Hrvatskoj, kad je riječ o automobilima na drugim vozilima, na cestama najčešće možemo vidjeti šlepere koji dovoze rabljene automobile iz Zapadne Europe, a na prugama kilometarske vlakove koji na zapad voze Dacijine “Dustere” proizvedene u Rumunjskoj.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

RI
riise
16:54 25.07.2019.

Ovo je jedna od mogućnosti koje su nam stajale na raspolaganju, ali ima i drugih...Najveći "manipulator valutom" na svijetu je Kina koja je vezala svoju valutu za dolar 1994.g. U "desetljeću manipulacije" od 2003-13 Kina je nakupovala imovine u dolarima za 4000 milijardi $, držeći renminbi podcijenjenim najmanje 30% kroz 10 godina, i ostvarivši fantastične viškove na tekućem računu. Vrhunac je bio čini mi se 2007.g. kada je suficit iznosio 10% BDP-a...Tada je Kina kupovala 1 milijardu $, dnevno, dolarske imovine...I prošle godine je renminbi devalvirao oko 8% u odnosu na dolar, i Kina je imala ogroman suficit...Ono što je nejasno (barem meni , a i mnogim drugima) zašto USA ne poduzme simetričnu akciju,a ne da se bavi protekcionizmom?