Velike južine vladale su posljednjih tjedana u Hrvatskoj, a čini se kako će se takvo stanje periodično ponavljati i u idućem razdoblju. Već ovog petka u Hrvatskoj je najavljena temperatura od čak 18°C, prognozirao je Državni hidrometeorološki zavod, dok bi u isto vrijeme samo dan nakon ona trebala pasti na tek 2°C.
Osim što utječe na samu klimu, neuobičajeno visoke temperature utječu i na ljudsko zdravlje, zbog čega smo se mi obratili liječnici obiteljske medicine Sanji Škrnički Kršek koja nam je objasnila što se točno događa i kako ublažiti posljedice lošijeg psihičkog, ali i fizičkog zdravlja. Ono važno što se događa u tijelu s promjenom vremena je i to što se pojačava lučenje hormona stresa, a smanjuje hormona sreće, zbog čega i dolazi do povećane osjetljivosti.
- Mi već znamo da zapravo pod tim promjenama tlaka zapravo se najviše pogoršava stanje kroničnih bolesnika. Kada dolazi toplo vrijeme žile se šire, a tlak pada, zbog čega brojni imaju slabosti, vrtoglavice, bolove u prsima, a ljudi se obično žale na bolove u kostima ili na mjestima prijašnjih ozljeda i slično - objasnila je liječnica, no ukazala i na važnu stvar koja se tiče zdravlja i promjene vremena, a to je da je to dvoje zapravo najmanje povezano.
- Moram reći da su kasnija istraživanja pokazala da promjene zapravo dokazano imaju najmanji utjecaj na psihičko raspoloženje i slično. Kao netko tko radi već 20 godina u obiteljskoj medicini, vidim da se najviše kod tih promjena vremena javljaju pacijenti koji imaju dijagnosticirane psihičke bolesti. Cijela priča je naglašena na tome da ljudi zapravo trebaju uzimati svoju redovitu terapiju i kontrolirati krvni tlak. Povećava se i broj poziva, a hitne službe imaju veći broj intervencija, no po meni je to više zbog psihičke promjene - objasnila je liječnica, navodeći kako se nekima javlja osjećaj straha, pa čak i ugroze za život.
POVEZANI ČLANCI:
Ono što ova dugogodišnja liječnica obiteljske medicine smatra važnim je upravo ono što brojni i najmanje prakticiraju - fizička aktivnost i boravak na otvorenom.
- Općenito je važno reći je da naši ljudi jako malo borave vani na zraku, to bi možda mogla biti ključna preporuka. Treba obratiti pozornost na fizičku aktivnost, barem tri puta tjedno prošetati. Mi smo nekako izgubili tu adaptaciju i doticaj s promjenom vremena. Čovjek mora izaći van i kad puše vjetar, i kad pada snijeg. Naravno ne kad je poledica, ali jednostavno previše boravimo u zatvorenim i klimatiziranim prostorima i više nismo adaptirani na nekakvu promjenu vremena - preporučila je.
- Ako već netko i ne izlazi, neka se prostorije češće luftaju i otvaraju prozori. Ja vidim u ambulanti da moji pacijenti umirovljenici koji su fizički aktivni su i najmanje bolesni. Čovjek mora imati nekakav društveni aspekt, da se kreće i nešto događa u životu. Utjecaj vremena na psihu je onda i manje izražen kada je čovjek zadovoljan - objašnjava.
Što se tiče prehrane, liječnica naglašava kako treba izbjeći masnu i tešku hranu, a fokus staviti upravo na svježe namirnice.
- Promjena vremena je zapravo samo okidač koji potakne i nešto drugo. Trebalo bi razmisliti boli li me nešto jer je južina, ili jer je osoba cijeli dan bila na nogama. Najlakše je i nama nekada svoje stanje opravdati južinom - zaključila je.
>> VIDEO Gužve za testiranje na hripavac ispred HZJZ-a: 'Ovako nešto nismo vidjeli 30 godina'
Neće bit da promjene temperature i atmosferskog tlaka utječu samo na psihičko stanje pacijenata. Trebalo je pitati kardiologe o utjecaju promjene vremena na kardiološke pacijente. Tijekom tri dana od nagle promjene temperature i atmosferskog tlaka učestalost infarkta strmo raste.