Nekoć je u mladih kod odabira studija uglavnom prevladavao kriterij “ja to volim”, a danas se rukovode, osim interesom za određeno područje, i korisnošću studija, odnosno mogućnošću zapošljavanja, visinom plaće i ugledom zanimanja te trudom koji će uložiti da bi diplomirali. U tome ih podržavaju i roditelji jer, kako je rekla jedna studentica farmacije: “O da, uvijek je bilo ‘ne moraš se onda mučiti kao mi i lijepo imaš svoj posao’, dobru plaću s fakultetom i jednostavno olakšam samoj sebi život i tako.”
Najbolji i najambiciozniji mladi odlaze, pak, na strana sveučilišta svjesni da Hrvatska, a ni naši poslodavci, ne mogu konkurirati stranima po istraživačkim projektima, tehnologijama i poslovima pa “odljev mozgova” još ostaje hrvatska stvarnost.
Interes za STEM područje
Istraživanje “Kako studenti i studentice biraju studije? Kvalitativno istraživanje motivacijskih, rodnih i kontekstualnih čimbenika odabira”, objavljeno u časopisu Sociologija i prostor, Ivane Pikić Jugović i Branislave Baranović sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja pokazuje da su glavni motivacijski utjecaji kod odabira studija interes mladih za određeno područje, percipirana korisnost studija, percepcija uloženog truda... Inače, među prvih deset studija prema broju prvih izbora ovogodišnjih maturanata prvi je zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva, zatim Medicinski te Arhitektonski u Zagrebu, slijede ekonomija, psihologija, logopedija, farmacija, kineziologija, stomatologija te pravo na desetom mjestu.
– Posljednjih sedam-osam godina i na razini EU prisutan je trend pojačanog interesa za STEM područje, možda malo više prema tehničkom smjeru. Trend preferencije prema STEM-u će se nastaviti. Danas mladi puno više gledaju koji će posao raditi s odabranim fakultetom, a prijašnje generacije su više gledale u smislu “sviđa mi se studiranje tog područja”. Logičan je veći interes mladih za FER jer računaju na dobro plaćene poslove, mogu raditi i od kuće i iz Hrvatske za strane poslodavce i živjeti s lijepim primanjima. Ne mislim da je glavni razlog što mladi preferiraju STEM zato da bi se sutra iselili niti postoji takvo istraživanje, nego su svjesni transformacije društva prema tehničkim, prirodnim i informatičkim djelatnostima. Kod nas je s obzirom na pad nezaposlenosti danas situacija bolja i za društvene smjerove, no ne znamo hoće li tako biti i za nekoliko godina – kaže demograf dr. sc. Krešimir Ivanda i dodaje da se pad broja studenata osjeti na svim našim sveučilištima.
Znanstvenice Pikić Jugović i Baranović intervjuirale su 44-ero studenata prve godine studija (22 djevojke i 22 mladića), i to njih 14-ero sa Sveučilišta u Zagrebu, 14-ero sa sveučilišta u Rijeci, Zadru i Osijeku te 16-ero studenata i studentica veleučilišta u Zagrebu, Rijeci i Čakovcu te visoke škole u Zagrebu, Virovitici i Križevcima. Pitale su ih za glavne razloge odabira studija, kako percipiraju ulogu njima važnih osoba u odluci o odabiru studija, o rodnim stereotipima o studijima... I dalje su u Hrvatskoj mladići nadzastupljeni u STEM području, a djevojke u društveno-humanističkom. Na prvom mjestu je za mlade najčešće interes za neko područje jer, kako im je rekao student visoke policijske škole: “Meni je uvijek bio cilj u životu da radim nešto što me zanima i što volim...” Osim interesa, često navođen razlog odabira studija bila je percipirana korisnost studija, pa im je student farmacije kao ključni razlog naveo “stanje na tržištu rada, jer ipak to je bitan faktor, i plaće kasnije”. Jedna studentica odabrala je anglistiku jer ima “najširi spektar zapošljavanja”.
Percepcija ulaganja prevelikog truda u studij studente je najčešće odvraćala od medicine pa je studentica fizioterapije kazala: “Fizioterapeut je jedan stupanj ispod doktora, ali jako blisko surađuje s njima pa se ne vidi tolika razlika, a možda ne trebam toliko stvari žrtvovati kao što bih morala kad bih bila doktor...” Samopoimanje vlastitih sposobnosti očekivano je utjecalo na odabir studija, a nekima jednako i više faktora kao interes i korisnost studija jer, kako kaže student računarstva: “Znao sam da mi to ide i da sam dobar u tome, a isto tako znam da je to dosta traženo područje...” Nažalost, na odabir studija često utječe loša financijska obiteljska situacija pa je studentica informatičkog menadžmenta iz Virovitice rekla: “Ja sam htjela ići na strojarstvo, ali onda su moji rekli da to ne mogu financijski podnijeti pa nisam išla...”
’Odljev mozgova’
Uz roditelje i prijatelje, utjecaj na odluku o odabiru studija na mlade imaju i profesori. Za većinu studenata rodni stereotipi o “muškim” i “ženskim” fakultetima ne utječu na izbor studija. No, za Hrvatsku je i dalje problem odlaska najboljih maturanata i mladih s preddiplomskim i diplomskim studijem u inozemstvo.
– “Odljev mozgova” nije problem od jučer i teško ćemo ga rješavati. Naša sveučilišta i poslodavci jako teško mogu zadržati najbolje mlade jer ne možemo konkurirati stranim fakultetima i poslodavcima ni kvalitetom posla ni plaćama. Čak i da se može s plaćom, ne možete konkurirati kvalitetom projekata, tehnologijama, a netko tko je najbolji želi raditi s najboljim tehnologijama i stručnjacima iz svijeta. Ne možemo s nekoliko uspješnih primjera tvrtki zaustaviti “odljev mozgova”, no to ne znači da se Hrvatska ne bi mogla transformirati za pet-deset godina – kaže Ivanda.
>> VIDEO Objavljena lista najboljih sveučilišta u svijetu: Zagrebačko ostvarilo najgori rezultat dosad