Zastoji u prometu dijelom su svakodnevice, pojava toliko učestala i široko rasprostranjena da mislimo da na nju ne možemo utjecati. Međutim, to baš i nije točno, a posebice se odnosi na situacije u kojoj nema prometnih nesreća, radova ili nečeg trećeg što izravno utječe na gužve. Kada u sasvim običnim situacijama nastane gužva to onda nazivamo i ''fantomskim zastojem'', a Revija HAK objašnjava kako do nje dolazi na autocestama.
Jedan od faktora je, navodi se, naglo ubrzavanje i naglo usporavanje jer se vozilo kreće povremeno brzinom većom od brzine prometnog toga, zbog čega dolazi do šok valova. Problem nastaje i kada vozači na autocesti voze isključivo pretjecajnim trakom, što za posljedicu ima kočenje velikog broja vozila koje se lančanom reakcijom prenosi sve do kraja kolone gdje su se vozila prisiljena zaustaviti jer nemaju prostora za usporavanje.
Još jedan faktor koji utječe naziva se i ''efektom leptira'', a Revija HAK objašnjava što je to. '' se na opetovano prestrojavanje u prometni trak koji je prividno protočniji. Takvo ponašanje u prometu pridonosi usporavanju ne samo u prometnom traku iz kojeg vozilo izlazi, već i u onom u koji se uključuje, a u uvjetima povećane gustoće prometa, što znači da je razmak između vozila na autocesti manji od 35 m, nastaje zastoj'', objasnili su.
Uz to se navodi i pretjerano kočenje koje signalizira i drugima da uspore ili zakoče, ali i tzv. ''vikend vozači'' koji nisu često za volanom pa samim time voze sporije i nesigurnije, što usporava cijeli promet. Još jedan faktor dobio je čak svoj naziv - ''rubbernecking''.
POVEZANI ČLANCI:
- To je fenomen znatiželjnika koji usporavaju kako bi promotrili prometnu nesreću koja se dogodila na autocesti u suprotnom smjeru te na taj način uzrokuju fantomski zastoj na strani kolnika na kojoj nema poteškoća. Budući da u tim situacijama vozači skreću pogled s ceste, kao rezultat distrakcije i sami nerijetko uzrokuju prometnu nesreću. Usporedbe radi, ukoliko brzina kretanja iznosi 110 km/h, u samo tri sekunde prelazi se put čija je duljina ekvivalent duljini nogometnog terena. Iz tog razloga, na engleskim autocestama zadnjih desetak godina postoji praksa ograđivanja mjesta prometne nesreće paravanima koji sprječavaju nastanak fantomskih zastoja i incidentnih situacija na suprotnoj strani kolnika - objašnjava se.
>> VIDEO Strašna nesreća u centru Zagreba: Sudarila se dva taksija, tramvajski promet u zastoju
99% usporavanja na autocesti izazivaju vozači kamiona i autobusa koji odluče pretjecati vozilo ispred sebe, a da se najprije ne uvjere da iza njih većom brzinom dolazi vozilo ili skupina vozila. Tek ponekad to uzrokuju neiskusni vozači ili oni koji “šparaju” gorivo pa pretječu vozilo ispred sebe sa minimalnom brzinskom razlikom. Za samo 10-ak sekundi iza takvog nesavjesnog vozača se napravi kolona gdje su sva nadolazeća vozila prisiljena naglo smanjiti brzinu. A takvo pretjecanje kamiona ili autobusa obično traje 1-10 minuta. Dakle stotine ljudi su u izravnoj životnoj opsanosti, a pogotovo u autobusima koji prevoze i do 70-80 putnika. Kad se dva vozača autobusa utrkuju na auticesti direkno je ugrozeno najmanje 100 života. U mnogim državama je zabranjeno pretjecanj terernim vozilima od 6-22 sata. No čak i pored znakova o zabrani pretjecanja vozači kamiona započinju opasnu radnju jer znaju da ih uglavnom policija ne kažnjava. Dakle pored stotina kamera na cestama policija poduzima nešto tek nakon što se dogodi prometna nezgoda.