Protekli tjedan broj osoba zaraženih koronavirusom bio je tri puta veći nego u ožujku ove godine, ali novog lockdowna neće biti jer se pojedinim mjerama, kao i djelomičnim zatvaranjima gradskih četvrti, nastoji izolirati virus i spriječiti njegovo širenje. U Europi je u jednom danu bilo više od 120.000 novozaraženih. U proljeće, još dok je trajao prvi val, stručnjaci su najavljivali da će u jesen doći do drugog vala, a čini se kako se na to nitko nije pripremio.
Razlike postoje
No treba kazati da postoje razlike između prvog i drugog vala, a ljude ne bi trebalo bombardirati brojkama, već ih i tumačiti. U Italiji je 21. ožujka bilo 6557 oboljelih, napravljeno je 26.336 brisova, a od toga je bilo 25 posto pozitivnih. Umrle su 793 osobe, smrtnost je bila 7,8 posto, u bolnicama je bilo 17.708, a na intenzivnoj njezi 2857 osoba. S druge strane, 14. listopada u Italiji je bilo 7332 oboljelih, načinjeno je 152.196 brisova, a bilo je 4,8 posto pozitivnih na brisove. Umrle su 43 osobe, što znači da je smrtnost bila 0,3 posto, smještenih u bolnice je bilo 5470, a na intenzivnoj njezi bilo je 539 osoba.
VIDEO: Ministar Beroš osvrnuo se na nove rekordne brojke: "Virus ulazi u zdravstveni sustav, prijeti na sve strane. Vrijeme je da uzmemo stvar u svoje ruke."
To što je sada smrtnost manja i što je manje pacijenata na intenzivnoj njezi, ne znači da je i virus slabiji, već da neke mjere koje su uvedene utječu na smanjenje širenja virusa. Razne države donose nove mjere kako bi izolirale žarišta i onemogućile širenje bolesti na druge dijelove grada, regije ili države. U Francuskoj broj zaraženih svakih 24 sata raste na iznad 30.000, ali i broj briseva u jednom danu je oko 200.000. Uvodi se policijski sat od 21 do 6 sati ujutro na četiri tjedna, ali samo u nekim dijelovima Francuske, odnosno u Parizu, Marseilleu, Lilleu, Grenobleu, Lioneu, Toulouseu, Rouenu, Aix-en-Provençe i Saint-Etienneu.
Kancelarka Angela Merkel je zamolila, nakon što se dnevni broj zaraženih približio brojci od 8000, da se ne izlazi iz domova ako nije potrebno.
U Češkoj je broj dnevno zaraženih prešao 11.000, u Austriji se popeo do gotovo 3000, a samo je u Beču blizu 1000 dnevno zaraženih. Katalonija će 15 dana biti izolirana, a u Madridu se zatvaraju pojedine četvrti. Velika Britanija zatvorena je po zonama, odnosno izolirani su neki gradovi poput Liverpoola, uvedeno je obvezno zatvaranje pubova u 22 sata. U Belgiji su zatvoreni kafići i restorani.
U Poljskoj je, nakon što je broj novozaraženih prešao 8000 dnevno, donesena odluka ne samo o uvođenju “crvenih zona” na prostorima s najvećim brojem zaraženih, već prema njima učenici srednjih škola trebaju ostati u svojim domovima i nastavu pratiti na daljinu. Slovačka je najavila testiranje gotovo cijelog stanovništva.
Barem u Italiji, zaraza se zapravo ne širi u školama, već za vrijeme dolaska i odlaska iz škola. Talijanska vlada donijela je odluku da se, osim školskih autobusa, za prijevoz učenika upotrijebe turistički autobusi. Turistički autobusi, svi u privatnom vlasništvu, stoje jer nema turista. Njihova upotreba za prijevoz učenika vlasnicima će ipak donijeti neku zaradu. Upravo je javni prijevoz najveći problem u širenju zaraze, jer tramvaji, autobusi i podzemna željeznica prepuni su, posebno u vrijeme špice, premda bi trebali primiti putnike najviše do 80 posto kapaciteta. Zbog toga se u Italiji želi postići da čak 75 posto zaposlenih radi na daljinu.
Ne žele novo zatvaranje
Nijedna država ne želi novi lockdown, jer to bi značilo gotovo smrtonosan udarac ekonomiji. Švedska nije uvela lockdown i svi su je uzimali kao primjer, ali imala je veći broj zaraženih i umrlih od Danske, Finske i Norveške, s kojima se u svemu uspoređuje. Epidemiolog Anders Tegnell, koji je diktirao mjere u Švedskoj, kaže da je u drugom valu također povećan broj zaraženih, ali uvjeren je da će se i taj val moći kontrolirati.
– Najveća razlika u odnosu na druge europske zemlje je što u Švedskoj nismo imali pravi lockdown, već virtualni, a i mnogi Šveđani su se sami zatvorili. Druga je razlika to što nakon “virtualnog” lockdowna nismo otvorili sve, nisu svi bili slobodni kao prije pandemije, već smo i u ljetnim mjesecima zadržali iste mjere koje su bile na snazi za vrijeme njezina izbijanja – objašnjava Tegnell.
Jedna od grešaka koje je počinila Hrvatska jest što je uoči ljeta popustila s mjerama i omogućila ulaz turistima. Među europskim zemljama, u Hrvatskoj su i dalje na snazi jedne od najblažih epidemioloških mjera. Strože su čak i one u Švedskoj za koje se kaže da su najliberalnije.
– Ne mogu komentirati ima li Hrvatska najliberalnije mjere protiv COVID-19 u Europi jer ne znam kakve mjere imaju druge države. HZJZ je krovna stručna institucija koja određuje mjere i ona kontaktira s drugim zemljama - kaže mr. sc. Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva.
Prof dr. Gordan Lauc kaže da je Hrvatska cijelo ljeto imala najliberalnije mjere.
– Mislim da s novim ograničenjima više nismo najliberalniji, no još uvijek imamo bitno manje ograničenja od većine drugih zemalja – kaže prof. dr. Lauc.
VIDEO: Krunoslav Capak objasnio kada bi se maske trebale nositi i na otvorenom.
Čemu uz ovakav naslov i tekst priložiti fotografije sukoba policije pod ful opremom i građana? Čemu?