Od 2008. godine cijela Europa bori se s učincima najveće ekonomske krize u posljednjih 50 godina. Ekonomska kriza imala je nesagledive posljedice na poduzetništvo, uzrokovala je više od 25 milijuna nezaposlenih u Europi, a "preživjeli“ poduzetnici nisu ni blizu poslovnim razinama na kojima su bili prije krize. Recentna istraživanja alarmantno ukazuju na pad poduzetničke inicijative na razini Europske unije; postotak stanovnika u Uniji koji preferiraju raditi u vlastitoj tvrtki u razdoblju od 2004. godine do danas pao je sa 45% na 37% dok, usporedbe radi, isti stav u Americi i Kini danas ima 51%, odnosno 56% stanovnika.
Imajući u vidu gore navedene pokazatelje kao i činjenicu da poduzetništvo u Europi godišnje generira 4 milijuna novih radnih mjesta te je jedan od ključnih faktora gospodarskog oporavka, početkom 2013. godine Europska komisija objavila je nacrt Akcijskog plana za poticanje poduzetništva 2020. kao glavnog strateškog dokumenta o dugoročnom razvoju poduzetništva u Europi.
U Akcijskom planu kao glavne prepreke koje sprečavaju razvoj poduzetništva identificirani su obrazovni sustavi u zemljama članicama koji ne nude prave temelje za razvoj poduzetničke karijere, otežan pristup financiranju za poduzetničke aktivnosti, prepreke u pristupu tržištima, prevelike sankcije u slučaju neuspjeha te otežavajuće i usporene administrativne procedure.
Glavne alate za sprečavanje i ublažavanje gore spomenutih prepreka Europska komisija grupirala je u tri stupa:
1. stup predviđa uvesti značajne promjene u obrazovanje poduzetnika s naglaskom na uvođenje tzv. "poduzetničke prakse“ u srednjoškolske kurikulume.
2. stup usredotočen je na kreiranje okruženja koji potiče rast i razvoj poduzetništva, što se primarno nastoji omogućiti mjerama olakšavanja pristupa financiranju poduzetničkih aktivnosti s posebnim naglaskom na poduzetnike početnike koji su tretirani kao najrizičnija skupina u kontekstu pristupa instrumentima financiranja. Također, Komisija si u zadatak stavlja skraćivanje potrebnog vremena za osnutak poduzeća, dobivanje različitih dozvola, te potiče zemlje članice na smanjivanje poreznog opterećenja za male tvrtke.
Europska komisija također upućuje na koristi od razmjene dobre prakse i iskustava u sferi poduzetništva. U tom smislu razvijen je i poseban program razmjene, tzv. "Erasmus za mlade poduzetnike“. Ovaj program nudi poduzetnicima početnicima mogućnost učenja od iskusnih poduzetnika koji vode malo ili srednje poduzeće u nekoj od zemalja članica EU, omogućuje razmjenu iskustava između poduzetnika početnika i postojećih poduzetnika, olakšava pristup novim tržištima i potragu za potencijalnim poslovnim partnerima, potiče umrežavanje između poslovnih ljudi i malih i srednjih poduzeća te omogućava iskusnim poduzetnicima da razvijaju nove poslovne veze i saznaju više o poslovnim prilikama u nekoj drugoj zemlji Europske unije.
Konačno, 3. stup Akcijskog plana usredotočen je na uvođenje shema mentorstva, savjetovanja, izobrazbe te drugih oblika potpora ranjivim skupinama kao što su nezaposleni, žene, stariji, migranti i sl. s ciljem da ih se potakne da se okušaju kao poduzetnici ili im se pomogne ukoliko su već u poduzetničkim vodama.
Države članice Europske unije u području poduzetništva već usko surađuju u okviru EU Zakona o malom gospodarstvu (“Small Business Act for Europe”). Cilj je Akcijskog plana učiniti tu suradnju još čvršćom i učinkovitijom. Na taj način postigao bi se konačni cilj da se osigura poticajna poslovna klima za rast i razvoj poduzetništva na razini cijele Europske unije, te da se postojeće razlike u sferi poduzetništva među zemljama članicama maksimalno umanje.