Marijana Grbeša

Kako pobijediti viralnu paniku?

Foto: BORUT ZIVULOVIC/REUTERS/PIXSELL
Koronavirus u Sloveniji
Foto: Goran Kovacic/pixsell
Koronavirus u Rijeci
Foto: Milan Sabic/PIXSELL
Koronavirus
Foto: Igor Kralj/Pixsell
Pojačana kontrola na graničnom prijelazu Bregana zbog koronavirusa
Foto: BORUT ZIVULOVIC/REUTERS/PIXSELL
Koronavirus u Sloveniji
Foto: Christian Böhmer/DPA/PIXSELL
Koronavirus u Francuskoj
24.03.2020.
u 08:27
Život se kao i puno puta do sada pokazao kreativnijim od Hollywooda pa se svijet u samo nekoliko tjedana našao u jedinstvenom scenariju kakav smo vidjeli samo u filmovima.
Pogledaj originalni članak

Da vam je netko prije godinu dana kazao da će 2020. cijela Italija biti u karanteni, da će europske zemlje zatvoriti svoje granice, da će društvena okupljanja diljem svijeta biti zabranjena i da će jedan od glavnih likova u toj priči biti Tom Hanks, što biste rekli? Baš tako – da se radi o još jednom klišeiziranom holivudskom scenariju za akcijski film katastrofe.

No, život se, kao i puno puta do sada, pokazao kreativnijim od Hollywooda pa se svijet u samo nekoliko tjedana našao u jedinstvenom scenariju kakav smo vidjeli samo u filmovima. Pandemija korona virusa ili Covida-19 pokazala je koliko je ranjiv ne samo ljudski organizam nego i životni stil privilegiranog svijeta, u koji nesumnjivo spada i Hrvatska. Sve što smo uzimali zdravo za gotovo, od putovanja do izlazaka, pa čak i redovnog obrazovanja, sada je dovedeno u pitanje. Ne možemo se odmaknuti od korone, kao što se možemo odmaknuti od vijesti, recimo o djeci migrantima na grčkim otocima zbog kojih će nam zasuziti oko, ali ćemo, eto, već sljedeće minute prebaciti na drugi kanal i saživjeti se s patnjama turskih nevjesta ili natjecatelja u reality showu.

Svijet se trenutačno nosi s najvećom zdravstvenom krizom u novijoj povijesti koja će, uz fizičke posljedice za jedan dio stanovništva, neminovno uzorkovati i ekonomski potres diljem svijeta. Takva situacija fizičke ugroženosti, globalne blokade i višestruke neizvjesnosti idealno je okruženje za širenje panike i histerije. Ključnu ulogu u sprečavanju, ali i potenciranju iracionalnog ponašanja u situacijama krize i katastrofe, imaju tradicionalni mediji, institucije i u novije vrijeme, društvene mreže.

Senzacionalizam i širenje panike na stranicama novina, u televizijskim prilozima i na portalima opasna su i neetična praksa kojoj mnogi mediji diljem svijeta, uključujući Hrvatsku, pribjegavaju kako bi osigurali čitanost, gledanost i famozne klikove, novu valutu suvremenog informacijskog društva. Upozoravati na ozbiljnost i dramatičnost situacije NE ZNAČI izvještavati senzacionalistički. Vrištanje na naslovnicama, mjerači smrti, vađenje riječi iz konteksta, neutemeljeno potenciranje straha, namjerno naglašavanje negativnih aspekata priče, stigmatizacija oboljelih i diskriminacija pojedinih skupina stanovništva, samo su neki od obrazaca senzacionalističkog izvještavanja.

ANALIZA MIRKA GALIĆA

Može li stožer kojem vjeruju i građani i politika postati model za Hrvatsku

U kratkom periodu, Vili Beroš postao je najjača karika. Njemu građani jednostavno vjeruju. Njegove desna i lijeva ruka, Alemka Markotić i Krunoslav Capak, u svakoj (ne)prilici demonstriraju vrhunsko stručno znanje i komunikacijsku spretnost, a vlast se, u ovome slučaju, oslonila na struku, što nije uobičajena pojava u zemlji kojom vladaju političari opće prakse, obično udaljeni od struke. Davoru se Božinoviću, ne mogu osporiti zasluge što je vrhunske stručnjake uklopio u složni tim

Primjerice, njemačka kancelarka Angela Merkel, ministar zdravstva Jens Spahn i mnogi njemački liječnici kazali su da bi se korona virusom moglo zaraziti 60-70 posto njemačkog stanovništva. No, isto tako su istaknuli da će 80 posto zaraženih proći bez gotovo ikakvih simptoma i da vjerojatno neće ni znati da su imali virus. Međutim, velik broj medija prenio je u naslovu samo prvi dio informacije – o postotku zaraženih – često u bombastičnom kontekstu, tipa „Merkel šokirala Njemačku“, „svi su zanijemili“ i slično. Motiv za takvu prezentaciju vijesti iz tržišne perspektive je jasan, ali u situaciji kolektivnog straha svaki novinar i urednik morao bi dva puta razmisliti i o etičkoj, a ne samo o komercijalnoj dimenziji svakog klika. Međutim, treba istaknuti da je velik broj hrvatskih medija ozbiljno shvatio svoju ulogu te da o cijeloj situaciji većina (ne svi!) danas izvještavaju trezveno i savjesno. Pogotovo treba pohvaliti to što se u izvještajima prostor daje onima koji najviše znaju, epidemiolozima i općenito, liječnicima i stručnjacima, kao i to što neki mediji sve češće naglasak stavljaju na pozitivne pomake, poput broja ljudi koji su ozdravili i slično.

Osim medija, najvažniju ulogu u komuniciranju epidemije u Hrvatskoj ima Nacionalni krizni stožer koji taj zahtjevan posao odrađuje izuzetno dobro i to iz nekoliko razloga. Kao prvo, uspješno su centralizirali komunikaciju kako ne bi došlo do konfuzije i širenja neprovjerenih informacija, što je jedno od najvažnijih pravila kriznog komuniciranja. Kao drugo, ljudi koji čine Nacionalni stožer imali su nezahvalnu situaciju pridobiti povjerenje javnosti u zemlji u kojoj je zdravstveni sustav prepun problema, a povjerenje u državne institucije dramatično nisko. Kao treće, članovi stožera, Alemka Markotić, Krunoslav Capak, Vili Beroš i Davor Božinović komuniciraju vrlo smireno, kompetentno i transparentno, što građanima daje prijeko potreban osjećaj sigurnosti. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti, u očima javnosti ima status kapetanice Janeway iz Star Treka koja letjelicu Voyager sigurnom rukom vodi kroz izazove svemirskih bespuća. To što takva osoba u ovoj situaciji postoji, u percepcijskom smislu je izuzetno bitno.

S obzirom na to da će situacija s koronavirusom potrajati duže nego što se isprva činilo, na stožeru je da svoju komunikaciju maksimalno profesionalizira, što znači da trebaju aktivirati i profesionalizirati sve komunikacijske kanale, poput digitalnih platformi, što u ovom trenutku nije slučaj. Informacija će biti sve više, a komunikacijski proces sve kompleksniji. Bilo kakvo improviziranje vrlo brzo dovest će do kaosa pa taj imperativ profesionalizacije treba shvatiti jako ozbiljno.

Video - Kako razgovarati s djecom o koronavirusu?

 

Ova je pandemija, osim po svojim razmjerima, specifična i zbog toga što je to prva kriza ove vrste koja se događa u eri mobitela i društvenih mreža. To otvara golem prostor za širenje lažnih vijesti i dezinformacija koje mogu izazvati paniku i kratkoročno ugroziti rat protiv bolesti, a dugoročno naštetiti borbi koja svijetu tek slijedi – borbi protiv ekonomskih posljedica krize. Drugim riječima, viralna panika koja se širi primarno društvenim mrežama jednako je opasna ili opasnija od same bolesti. Mnogi na mrežama pridonose panici, a da toga nisu svjesni, no mnogi to čine svjesno i apeli da se sankcioniraju oni koji namjerno šire paniku i laži potpuno su opravdani. Isto tako, hejterski diskurs i destrukcija na društvenim mrežama sada su na maksimumu, kao i broj samozvanih stručnjaka koji plasiraju svakojake dezinformacije i stvaraju pomutnju.

S druge strane, činjenica da živimo u umreženom društvu u ovoj situaciji ima brojne benefite. Za početak, puno procesa koji se inače odvijaju u fizičkom prostoru neće se prekinuti nego će se jednostavno preseliti u virtualni prostor, poput poslovanja i nastave. Međutim, najveći plus možda je terapijska funkcija mobitela i društvenih mreža. Naime, u situaciji fizičke izolacije, komunikacija putem društvenih mreža ili različitih Viber ili WhatsApp grupa pruža osjećaj povezanosti, solidarnost i uključenosti. Nedavno su se na društvenim mrežama počele pojavljivati fantastične snimke ljudi iz talijanskih gradova koji uglas pjevaju, svatko sa svog balkona. U Italiji su osnovane brojne virtualne grupe za čitanje, razgovor itd. Iznimno važan element digitalne terapije je i humor. Urnebesno duhoviti memovi i filmići koji se kreiraju nevjerojatnom brzinom doprinose razbijanju opće napetosti i čuvaju zdrav razum u ovoj krajnje neprirodnoj i neizvjesnoj situaciji. Jedan u nizu takvih videa je onaj živahne talijanske nonice koja objašnjava kako disciplinirano i odgovorno ponašanje može zaustaviti virus, ali i diskriminaciju. Ne treba zaboraviti ni „celebrizaciju“ korone koja može djelovati terapijski kada se, primjerice, zvijezde fanovima javljaju iz izolacije putem društvenih mreža i pružaju im podršku, poput Toma Hanksa, njegove supruge pjevačice Rite Wilson ili Christiana Ronalda.

Uglavnom, pandemija je stanje kojem se sada na neko vrijeme valja prilagoditi, a adekvatno informiranje jednako je važna kao i procedure zaštite od samog virusa. Kako se, dakle, kvalitetno informirati i zaštiti od viralne panike?

Kao prvo, oslonite se samo na vjerodostojne i provjerene izvore informiranja, slušajte epidemiologe i stručnjake i pratite konferencije za medije Nacionalnog kriznog stožera. Kao drugo, kada se informirate iz medija, pročitajte uvijek cijeli tekst, ne samo naslove, izbjegavajte virtualne grupe koje namjerno potenciraju paniku i histeriju i nemojte se nepotrebno zagađivati destruktivnim komentarima na internetu. Na kraju, obratite pozornost na dobre vijesti i ne zaboravite da niste sami. I da, pratite Toma Hanksa. Čovjek je preživo avionsku nesreću, brodolom i još štošta. Nema šanse da ne pobijedi koronu.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

ŠE
Švecki epidemiolog dr.Pedersen
08:44 24.03.2020.

Ili možda Frljić? Film bi se mogao zvati "Vaša epidemija i naša epidemija", potresna antifašistička tragedija o mladoj antifašističkoj djevojci koja se inficira virusom tijekom ulaganja zastave iz vaginu, onda udari potres zbog kojeg se Isus otkači s križa i siluje ju, ali ne zna da je rodnica blokirana zastavom...čisti Hitchcock.

Avatar NenadNikolicZagreb
NenadNikolicZagreb
08:34 24.03.2020.

Matanić svakako, izvrsno poznaje domaće prilike pa će biti još realnije.

ŠE
Švecki epidemiolog dr.Pedersen
08:31 24.03.2020.

Nikad nikome nije palo na pamet snimiti film katastrofe u kojem su istovremeno epidemija, opća karantena, potres koji ruši bolnice i još snijeg u proljeću. Dvoumim se: James Cameron ili Dalibor Matanić?