Njemačka izborna kampanja pretvara se u žestoki ideološki sukob oko drastično različitih ekonomskih vizija. Kako Nijemci postaju sve zabrinutiji zbog slabe gospodarstvene situacije u svojoj zemlji – koja će se smanjivati već drugu godinu zaredom – pitanje kako oživiti rast postaje najhitnije i najspornije pitanje pred nadolazeće izbore, koji će se održati 23. veljače. "Zemlja gubi konkurentnost", rekao je vođa konzervativaca Friedrich Merz u utorak prilikom predstavljanja izbornog programa svoje koalicije. "Treba nam stabilna vlada koja je sposobna poduzeti akciju."
Kako veliki otkazi u njemačkoj industriji počinju ostavljati sve veći trag, a kultne tvrtke poput Volkswagena prijete zatvaranjem pogona, domaća pitanja – a ne rat u Ukrajini ili uloga Njemačke u Europi – dominiraju kampanjom, primjećuje Politico. Pitanje koje najviše zabrinjava Nijemce pred izbore je gospodarstvo, prema jednoj nedavnoj anketi za javnu televiziju, a slijedi migracija. Rat Rusije protiv Ukrajine bio je četvrti na popisu.
Sve stranke obećavaju obnoviti slavna vremena njemačkog industrijskog rasta, ali imaju drastično različite vizije kako to postići. Merz – koji vodi desno-centrističku Kršćansko-demokratsku uniju (CDU) i koji ima najbolju poziciju da postane budući kancelar Njemačke – predlaže značajno smanjenje poreza na dohodak, kao i smanjenje poreza na dobit na maksimalnih 25 posto. Također želi smanjiti socijalne naknade koje, kako kaže, obeshrabruju ljude od rada, te smanjiti regulacije. Te promjene, tvrdi, potaknule bi privatne investicije koje bi pomogle stimulirati gospodarstvo.
Fiskalno konzervativna Slobodna demokratska stranka (FDP) ima sličan prijedlog politike, predlažući smanjenje poreza za većinu radnika, kao i za tvrtke. Također želi ukinuti subvencije za obnovljive izvore energije, uz oživljavanje nuklearnih elektrana u zemlji. Trenutni njemački kancelar, Olaf Scholz, i njegova centar-lijeva Socijaldemokratska stranka (SPD), s druge strane, zagovaraju velike javne investicije za poticanje industrijskog rasta. U utorak je Scholz predložio fond za ulaganja od 100 milijardi eura koji bi nalikovao Zakonu o smanjenju inflacije u SAD-u te obećao povećanje minimalne plaće s 12 na 15 eura po satu. Cilj je da Njemačka ostane "uspješna, snažna industrijalizirana zemlja, čak i za 10, 20 ili 30 godina", rekao je Scholz.
Istovremeno, SPD poziva na smanjenje poreza za većinu radnika i povećanje poreza na bogate, uz prijedlog "Made in Germany" premije koja subvencionira ulaganja tvrtki u opremu putem izravnog povrata poreza od 10 posto na kupovnu cijenu. Zeleni predlažu "Njemački fond" za financiranje ulaganja u infrastrukturu zemlje i smanjenje poreza na električnu energiju na europski minimum. Prema programu stranke, fond će "jamčiti mlađoj generaciji modernu, funkcionalnu i klimatski neutralnu zemlju te konkurentno gospodarstvo, umjesto da im ostavi odgođene obveze i urušenu infrastrukturu".
Hoće li išta od ovoga uspjeti? Ekonomisti postavljaju pitanja o tome jesu li ovi planovi dovoljno ambiciozni da se nose sa strukturnim problemima koji pogađaju njemačko gospodarstvo – visokim troškovima energije koji pogađaju energetski intenzivnu industriju i slomom slobodne trgovine koja je ključna za gospodarstvo zemlje orijentirano prema izvozu.
Postavlja se i pitanje kako to financirati. I SPD i Zeleni na kraju žele potaknuti javna ulaganja reformom državne "kočnice za dug", koja ograničava strukturalni proračunski deficit na 0,35 posto BDP-a, osim u vremenima nužde. CDU, s druge strane, želi pridržavati se tih pravila potrošnje, tvrdeći u svom stranačkom manifestu da su "danas dugovi povećanje poreza sutra".
Njemački ekonomisti kritizirali su planove stranaka kao obećanja koja nisu u mogućnosti ispuniti, iako su Merzovi porezni rezovi bili pod posebnim kritikama. Ekonomisti i Merzovi protivnici procjenjuju da će predloženi porezni rezovi konzervativaca iznositi čak 100 milijardi eura godišnje, a mnogi tvrde da gospodarski rast neće biti dovoljno snažan da nadoknadi izgubljeni prihod, kao što Merz tvrdi da hoće. Na pitanje o kritikama, Merz je, međutim, odgovorio da je "ključni faktor obnova njemačke spremnosti na rad i njezine sposobnosti rasta". Zatim je objasnio da će se pitanja financiranja "pojaviti u sasvim drugom svjetlu".
FOTO Koliko zarađuju predsjednici država regije: Milanović među njima ima najveću plaću
Njemačkoj nema spasa. Mogao bi to AfD, ali medijski presing je prejak, pa neće dobiti vlast. Svi ostali vrlo uvjereno rade u korist ekonomske propasti, pravdajući to drugim prioritetima. To je na neki način i smiješno. Amere je ekonomija natjerala na ratnu politiku, a EU je tu politiku uzela za prioritet, na uštrb svoje ekonomije. Ukratko, radi spašavanja američke ekonomije, EU uništava svoju vlastitu ekonomiju i svoju vlastitu sigurnost. Taj čavao kojji EU nosi u glavi, uzrok je njene propasti.