Hrvatski turistički kongres 2015.

Kako postići rekorde iz zlatnih 80-tih

Foto: Nel Pavletić/Pixsell
Kako postići rekorde iz zlatnih 80-tih
10.03.2015.
u 16:15
Kakav bi turizam trebao biti govorit će ministar Lorencin, predsjednik uprave Atlasa Varga, predsjednik Uprave Lukšić Grupe Davor Lukšić...
Pogledaj originalni članak

Turizam je jedna od strateških grana hrvatske ekonomije, čija važnost iz godine u godinu raste. Dijelom je to posljedica negativnih kretanja u ostalim segmentima ekonomije, ali i činjenice da je taj sektor bio među prvim dijelovima hrvatskog gospodarstva koji su se otvorili prema slobodnom kretanju kapitala i know-howa s globalnog tržišta. Kombinacija tih dvaju faktora razlog je zašto je utjecaja turizma na cjelokupnu ekonomiju u Hrvatskoj, mjeren putem ostvarene bruto vrijednosti, drugi najveći u Europi, poslije Cipra. Uz to, turizam je u Hrvatskoj i glavni substitut za klasični robni izvoz, faktor koji znatno ublažuje posljedice iznimno loše vanjskotrgovinske bilance, glavni kanal za privlačenje izravnih stranih investicija, te radno najintenzivniji sektor u većem dijelu primorske Hrvatske. Utoliko, jasno je da će bilo kakav model dugoročnog održivog gospodarskog rasta u Hrvatskoj podrazumijevati jaku kontribuciju turističkih djelatnosti, ali i modele sinergije tog sektora s ostalim segmentima ekonomije, poput prehrambene industrije, zdravstvenih i srodnih usluga, te prometno-infrastrukturnog kompleksa.

Ipak, da bi to bilo postignuto, domaćoj turističkoj industriji predstoji značajan napredak. Usprkos golemim koracima naprijed koji su postignuti tijekom proteklih desetak godina, stoji činjenica da Hrvatska i dalje nije dostigla razine broja turista u rekordnim sezonama sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća. Cijeli niz značajnih turističkih kapaciteta i dalje je neiskorišten ili u neprihvatljivom stanju, trajanja turističke sezone i dalje je koncentrirano u relativno kratkom vremenskom periodu ljetnih mjeseci, a razvoj turističke infrastrukture na mnogim mjestima nije bio praćen adekvatnim razvojem ljudskih potencijala i popratnih usluga koji bi hrvatski turizam iz nekadašnjeg koncepta 'prodaje kapaciteta noćenja' transferirali u moderni oblik industrije gostoprimstva sa svim granama, oblicima i turističkim proizvodima koje takav model može ponuditi. Prvi korak k ostvarenju tog cilja trebalo bi biti promoviranje najboljih praksi, projekata i mjera provedenih u domaćem turističkom sektoru, koji bi mogli poslužiti kao osnova za uspostavu i vrednovanje izvrsnosti.

O tome kakav bi hrvatski turizam trebao biti, utoliko, bit će potrebno povesti široku javnu raspravu, koja će uključivati predstavnike realnog sektora, znanstvene zajednice, ali i svih razina lokalne i državne vlasti-

Hrvatski turistički kongres je stručna konferencijska manifestacija tematski posvećena turističkoj industriji i srodnim djelatnostima. Cilj konferencije jest da kroz diskusije vodećih hrvatskih poslovnih lidera iz sektora turizma, ali i predavanja uglednih stranih i domaćih predavača, posluži kao mjesto okupljanja i savjetovanja svih bitnih dionika u ovom sektoru – predstavnika turističkih poduzeća i nadležnih državnih institucija, čelnika lokalne samuprave, turoperatora, strukovnih udruženja i članova znanstvene zajednice.

Na Hrvatskom turističkom kongersu među ostalima govorit će  Darko Lorencin, ministar  turizma, Tomislav Varga, predsjednik Uprave Atlasa, Davor Lukšić, predsjednik Uprave Lukšić Grupe, Klaus Dieter Martin, direktor European Coastal Airlinesa i mnogi drugi...

Više o kongresu saznajte ovdje.

'PREDSTAVILI SU NAS KAO EKSTREMISTE'

Srbija hrvatske studente prozvala špijunima, a danas ih na granici 'počastila' i uputila poruku

- Pod krinkom pitanja 'kako nam je u Beogradu' htjeli su nas uvući u temu prosvjeda kada je i nastala video izjava koju su njihovi mediji koristili. Predstavili su se kao 'turističko-nacionalna televizija, da se emitiraju na RTS-u a zapravo su bili Informer. Pratili su nas svugdje, bilo je to vrlo neugodno, kao i njihovo praćenje. Pogotovo ispred ulaza njihovog Elektrotehničkog fakulteta gdje se puno slika, no to je i jedini ulaz u njihov KST. Općenito je osjećaj u Beogradu bio jeziv i neugodan, pričaju nam hrvatski studenti

Pogledajte na vecernji.hr