Kako potaknuti građane? Cijepljenje je zamrlo, na 10.000 ljudi cijepi ih se tek 15

Podaci koje je ovih dana iznio Institute for Health Metrics and Evaluation za Hrvatsku vezano za kretanje koronavirusa i cijepljenja u našoj zemlji nisu ohrabrujući. Prema njihovim podacima i analizama, cijepljenje hrvatskih građana posljednjih je dana dosta usporeno, gotovo da je zamrlo, s obzirom na to da se na sto stanovnika posljednjih dana cijepi oko 0,15 stanovnika, odnosno 15 na 10.000 stanovniku. Prema njihovim smo podacima na dnu ljestvice EU, lošije su samo Bugarska, Slovačka i Rumunjska. Budući da i u Hrvatskoj prevladava puno zarazniji delta-soj virusa i da je pred nama jesen, početak školske godine, češći boravak u zatvorenim prostorima, taj je podatak zabrinjavajući. To više što su i prosvjetni radnici opasno podbacili u cijepljenju kao mjeri zaštite svog, ali i zdravlja djece.

Nepovoljne projekcije

Prema službenim podacima Zavoda za javno zdravstvo iz druge polovice kolovoza, u Hrvatskoj je cijepljeno 41,69% ukupnog stanovništva, odnosno 50,10% odraslog stanovništva; u nekim je županijama cijepljenost poražavajuće mala, dok su Grad Zagreb, Primorsko-goranska županija, Varaždinska i Istarska iznad prosjeka Hrvatske. Usporavanje cijepljenja zabrinjava to više što projekcija Instituta po pitanju broja umrlih pokazuje da bi novi val mogao dosegnuti vrhunac krajem listopada i da bismo tada dnevno mogli imati desetak umrlih, i to ako se građani budu pridržavali mjera, među kojima je i nošenje maski. No Institut navodi i da bi država morala uvesti i neke dodatne, strože epidemiološke mjere, poput COVID propusnica, želimo li izbjeći da na intenzivnoj skrbi sredinom listopada imamo oko 750 bolesnika. Ozbiljnije shvaćanje cijepljenja kao najbolje zaštite, smatraju stručnjaci, najbolji je lijek uz koji možemo čekati jesen i zimu, stoga se mora pronaći način kako povećati razinu cijepljenosti u Hrvatskoj. To prije što se pokazalo da cijepljeni u malom postotku prenose bolest, a moguća bolest mnogo je blaža i često ne zahtijeva bolničko liječenje.

– Svjedočimo padu zanimanja za cijepljenje, ali mislim da je ipak prošlih dana broj cijepljenih prvom dozom stabilan. Neću reći da interes raste, ali i dalje imamo tri do četiri tisuće cijepljenih dnevno prvom dozom. Nije dovoljno, ali cijepljenje nije stalo. Dolaskom zimskih dana i povećanim brojem novozaraženih i hospitaliziranih raste i svijest o potrebi cijepljenja – komentirao je ministar zdravstva Vili Beroš.

‘Mjere’ kao poticaj

Osim porasta broja zaraženih, s dolaskom jeseni i zime interes za cijepljenje mogu pobuditi i određene “mjere”. Primjerice, u susjednoj su Sloveniji dopustili rad samo onim učiteljima i nastavnicima koji su cijepljeni, preboljeli su koronu ili su se svakog tjedna pristali testirati, dok je većina zemalja svijeta zdravstvenim djelatnicima uvjetovala cijepljenje. U Hrvatskoj je do sada samo KBC Osijek napravio određeni iskorak u kojem je dopisom upozorio necijepljene zdravstvene djelatnike da bi mogli snositi trošak koji bi bolnica mogla imati od tužbi pacijenata koji bi se koronom mogli zaraziti u bolnici.

– Možda je prerano govoriti o posljedicama tužbi, ali mislim da je dobro da se ova tema otvorila. Poslana je poruka, zdravstveni djelatnici odgovorni su za svoje, ali i zdravlje pacijenata. Provest ćemo mjere koje će povećati stupanj sigurnosti u zdravstvenim ustanovama. Pobornik sam upotrebe COVID potvrda, one povećavaju sigurnost u zdravstvenom sustavu – komentirao je ministar zdravstva Vili Beroš.

VIDEO Milanović: Mjere više nemaju smisla, ja bih radio kao Švedska