Ideja potrebe postojanja termina koji će obuhvatiti sve one odluke koje vlada odluči i ne odluči napraviti, a vezane su za mlade javila se u ranim devedesetima. Od tada govorima o postojanju politika za mlade. Ranih devedesetih Europska unija počinje dobivati sve snažnije konture političke zajednice, prvo Ugovorima iz Maastrichta, a krajem 1990-ih i ugovorom iz Amsterdama. Nakon nekog vremena, shvaćanjem važnosti mladih za razvoj Europske unije, ali i uviđanjem potrebe za uključivanje mladih u demokratski i ekonomski život Unije započela je tendencija Europske unije za stvaranje kvalitetnih, usmjerenih i učinkovitih politika za mlade donošenjem White Paper on Youth 2001. godine. Kao posljedica ovog dokumenta javlja se tzv. Strukturirani dijalog. U sljedećih nekoliko odlomaka upoznat ćemo vas sa samim pojmom strukturiranog dijaloga te dati kratki pregled strukturiranog dijaloga u Hrvatskoj.
Strukturirani dijalog je metoda kojom se koristi Europska unija kako bi dobila što responzivnije politike za mlade. Drugim riječima, posredstvom strukturiranog dijaloga povezuju se donositelji političkih odluka (u našem slučaju za mlade) i sami mladi. Time se donositelje odluka izravno upoznaje s problemima, težnjama, željama i potrebama mladih ljudi, dok se mladima daje direktan pristup prema ljudima i institucijama koje kreiraju okvir za njihovu aktualizaciju unutar europskog društva, ekonomije i politike. Naziv «strukturirani» u sebi pretpostavlja dvije stvari; prvo da je određen vremenski u smislu da ne traje vječno, već je za svaki ciklus predviđeno 18 mjeseci; i drugo, strukturiran je u vidu tema – svaki ciklus ima svoju temu. Možemo reći da je strukturirani dijalog proces u kojem se tijela javne vlasti, uključujući i institucije Europske unije, savjetuju s mladim ljudima o određenim temama koje su od velike važnosti za populaciju mladih diljem Europe.
Strukturirani dijalog može biti na europskoj i nacionalnoj razini. Kako je opisano na internetskoj stranici Mreže mladih Hrvatske: Na europskoj razini strukturirani dijalog povezuje Europsku komisiju, zemlje članice i nacionalna vijeća mladih te Europski forum mladih. Za koordiniranje procesa strukturiranog dijaloga na europskoj razini odgovoran je europski Upravni odbor za strukturirani dijalog. Na razini zemalja članica, nacionalne radne skupine (sastavljene od mladih, predstavnika organizacija mladih, tijela vlasti i znanstvenih institucija) provode savjetovanja s mladima i tim sadržajem doprinose procesu na europskoj razini. Ono što valja naglasiti je da je svaka država odgovorna za provođenje strukturiranog dijaloga na tvom teritoriju. Nacionalna vijeća mladih (u Hrvatskoj – Mreža mladih Hrvatske) implementiraju strukturirani dijalog među udrugama mladih organizirajući lokalne, regionalne i nacionalne debate. Tehnički, strukturirani dijalog se sastoji od tri dijela: sastanci između donositelja odluka i mladih, prikupljanje informacija putem upitnika i prikupljanje postojećeg znanja i informacija o već iskušanim praksama korištenima u kreiranju i implementaciji politikâ za mlade.
Do sada je u Hrvatskoj proveden jedan ciklus strukturiranog dijaloga i to na temu zapošljavanja mladih. On je trajao od srpnja 2011. do lipnja 2012 te su se u sklopu njega provele internetske ankete, fokus grupe s mladima i sastanci između donositelja odluka i mladih. U ovom relativnom kratkom vremenu, Mreža mladih Hrvatske, kao provoditelj strukturiranog dijaloga došla je do vrijednih nalaza vezano za percepciju mladih na tržištu rada. Sve podatke moguće je pronaći u publikaciji Tko se boji velike zločeste krize? Strukturirani dijalog o nezaposlenosti mladih, a mi donosimo neke najzanimljivije.
1 Mladi prepoznaju pad proizvodnje kao važan faktor nezaposlenosti, a nezaposlenost se reflektira na njih i individualno i na društvenoj razini
2 Mladi smatraju da mjere aktivne politike zapošljavanja nisu „pogođene“, niti da Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) ima adekvatne kapacitete za smanjiti nezaposlenost (mladih)
3 Mladi smatraju da se ne prepoznaje njihov potencijal na tržištu rada, da nemaju financijska sredstva za poticanje vlastitom poduzetničkog poduhvata, ali niti dovoljno informacija o svojim mogućnostima.
4 Civilno društvo, obitelj i HZZ su najveća potpora mladim nezaposlenim ljudima.
Tema drugog ciklusa strukturiranog dijaloga, prvog kojeg Hrvatska kao članica ima obavezu provesti je društvena uključenost mladih. Želiš li se uključiti u sam proces i time pomoći mladima kako bi se njihov glas čuo čime bi se pak stvorile efektivije politike za mlade, posjeti ovu web stranicu i – stvori bolju Europu za sve!