neke predrasude iskorjenjuju

Kako se Hrvati vole: Slavoncima je brak najvažniji, evo gdje ima sve više izvanbračnih zajednica

Foto: Pascal Deloche/DPA/PIXSELL
Kako se Hrvati vole: Slavoncima je brak najvažniji, evo gdje ima sve više izvanbračnih zajednica
14.02.2019.
u 11:14
Kad smo prije nekoliko godina radili istraživanje, pokazalo se da je brak još uvijek vrlo visoko na ljestvici vrijednosti u Hrvatskoj, a Slavonija ima izražen taj tradicionalniji odnos prema braku
Pogledaj originalni članak

Prije četiri, pet desetljeća rijetkost su bili parovi koji su ulazili u brak nakon četrdesete i pedesete godine jer se smatralo da je njihovo vrijeme za život prošlo, no vremena se mijenjaju i neke predrasude iskorjenjuju. Ne samo da je posljednjih godina u porastu broj muškaraca i žena koji se vjenčaju nakon 50. godine, nego smo u minulih četvrt stoljeća dvaput imali muškarce koji su se oženili u dobi od 97 godina i žene koje su se udale u dobi od 92 godine.

To su ujedno najstariji ženici i nevjeste u Hrvatskoj prema podacima koji su nam u povodu Valentinova dostavljeni iz Državnog zavoda za statistiku (DZS). I ne, u dvojicu najstarijih ženika ne ubraja se Joža Manolić koji se 2016. oženio u dobi od 96 godina, jer su dvojica 97-godišnjih mladoženja rekordera svoja vjenčanja imali prije njega. Cinici će reći da zaljubljenost i ljubav nerijetko nemaju veze s brakom, pa time ni brak kao ekonomska zajednica s Danom zaljubljenih, ali u očima mnogih brak doista znači život u dobru i zlu sa svim licima i naličjima ljubavi, što treba poštovati.

Tradicionalno društvo

– Brak u današnjem svijetu sigurno nije samo ekonomska zajednica, jer imate sve više žena koje mogu samostalno živjeti i ne udaju se zbog ekonomske sigurnosti. Ljubav, intima, povezanost ne mora nužno biti povezana s brakom, ali to ne znači da se ne stavlja u formalne okvire kao što je brak. No, to ne znači da ljubavi nema izvan braka i izvan bilo kakvih (ne)formalnih zajednica – kaže Andreja Brajša–Žganec, znanstvenica s Instituta Ivo Pilar i sveučilišna profesorica kolegija psihologije.

Pogledajte video: U braku su 70 godina

Regionalno gledano, braku su kod nas još uvijek najskloniji Slavonci. Dok se u cijeloj Hrvatskoj na 1000 stanovnika sklopi 4,9 brakova, top-županije koje prednjače sa stopom sklopljenih brakova na 1000 stanovnika su one slavonske. Najveću stopu sklopljenih brakova imaju Vukovarsko–srijemska županija (6,3), Požeško–slavonska (6,2) i Brodsko–posavska (5,7). Slavoncima je očito brak važan iako je s druge strane zanimljivo da se najviše brakova sklapa baš u Slavoniji iz koje se i iseljava najviše mladih.

– Ipak je slavonski prostor sredina u kojoj se sačuvao tradicionalan odnos prema braku. Kad smo prije nekoliko godina radili istraživanje pokazalo se da je brak još uvijek vrlo visoko na ljestvici vrijednosti u Hrvatskoj, a Slavonija ima izražen taj tradicionalniji odnos prema braku, više nego što ga ima Istra ili Zagreb u kojima je više izvanbračnih zajednica. To je otprilike isti odnos kakav ima južna i jugoistočna Europa u odnosu na skandinavske zemlje u kojima je daleko više izvanbračnih zajednica. Tako i unutar Hrvatske imamo, uvjetno rečeno, odnos juga i sjevera s tradicionalnijim i manje tradicionalnim odnosom prema braku – govori nam demograf iz Vukovara Dražen Živić.

I Andreja Brajša – Žganec slaže se da smo mi još uvijek tradicionalno društvo, kao i da je u manjim sredinama izraženije poštivanje tradicionalnih obitelji, socijalnih normi, pa se češće i događa da mladi ljudi nakon što završe školovanje i zaposle se, stupaju u brak. U našoj zemlji izvan braka rađa se danas petina djece, ali to je još daleko manje od prosjeka na Zapadu, pa se i dalje ubrajamo u krug tradicionalnih europskih zemalja. Inače, u Hrvatskoj je 2017. godine sklopljeno 20.310 brakova, dok ih se raspalo 6265, što je gotovo svaki treći.

Volimo brakove u jesen...

Dok je davne 1960. godine prosječna starost ženika bila 25,8 godina, 2017. muškarci su se u prosjeku ženili u dobi od 31,3 godine. Pomakla se i dob u kojoj su se žene udavale nekoć i sada, pa su se tako 1960. godine u prosjeku udavale u dobi od 22,6 godina, a 2017. u dobi od 28 i pol godina.

Najpopularniji mjesec za vjenčanja bio je rujan u kojem je sklopljeno 3098 brakova.

Izgleda da nije slučajno Đorđe Balašević opjevao jedno jesenje vjenčanje u baladi “Svirajte mi Jesen stiže dunjo moja...”

Hrvatskoj je za obnovu stanovništva potrebno 56.000 rođene djece godišnje

U Hrvatskoj je lani rođeno 417 beba više nego 2017, kada smo imali 36.556 rođenih, što je bilo najmanje otkako se prate statistike. Pokazuju to jučer objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva u kojem će vladajući naći argument da se situacija ipak popravlja, a stručnjaci će biti skeptični prema tome da se 36.973 rođene djece lani može tumačiti oporavkom. Od ulaska u Europsku uniju 2013. kada smo prvi put pali ispod 40.000 rođene djece, taj broj se samo spuštao iz godine u godinu. Kada se zna da Hrvatska ima stopu fertiliteta od 1,4 (broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi od 15 do 49 godina op.a.) i da je daleko od održive stope fertiliteta od 2,1 koja bi osigurala obnavljanje stanovništva, teško možemo biti zadovoljni. Hrvatskoj je za obnovu stanovništva potrebno 56.000 rođene djece godišnje. Situaciju nam otežava i stopa mortaliteta jer nam godišnje umire više od 50.000 tisuća ljudi. Demograf Dražen Živić kaže da su ovo tek privremeni podaci DZS-a.

– U zadnjih 20, 30 godina mi imamo skokove malo većeg i nižeg nataliteta, pa na temelju jedne godine ne možemo govoriti o dugoročnom oporavku – kaže Živić.

Po ljubavne savjete otišli smo na Trešnjevački plac, evo što su nam rekle kumice:

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 7

Avatar Django
Django
11:41 14.02.2019.

Pitam se, je li to zadatak novinarima Večernjeg zabavnika da u svaki i najbezazleniji tekst moraju dodati nešto iz “regiona”, i to baš iz jedne sasvim određene države? Kakve veze ima Đorđe Balašević sa brakovima u Hrvatskoj? Očekujem da uskoro u receptima za štrukle pročitam nešto o Karleuši ili Breni.

GO
GorenjeHiSense
11:18 14.02.2019.

izgleda kako smo napokon otkrili pravi razlog zasto je toliko slavonaca siromasnih i zasto jih toliko bjezi kao ekonomske izbjeglice u zapadnu antifasisticku i protestantsku EU civilizaciju....

PR
prokurator
12:12 14.02.2019.

znači hdz-ove mjere su uspjele podići natalitet za 1%? bome, to je uspjeh u rangu ovoga sa avionima...