Kao i većina ovogodišnjih konferencija i događanja, sada već tradicionalni Dani pomorstva i unutarnje plovidbe u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, otkazani su zbog nepovoljne epidemiološke situacije u Republici Hrvatskoj. Riječ je o značajnom događanju koje je iz godine i godinu okupljalo sve veći broj sudionika iz sektora pomorstva i unutarnje plovidbe, a tradicionalno se održavalo oko blagdana Sv. Nikole, zaštitnika hrvatskih pomoraca i brodaraca. No, unatoč odgodi manifestacije, Ministarstvo je osiguralo nagrade za poseban razvoj pomorstva i unutarnje plovidbe, što je svojevrsna prigoda podsjetiti se kako se pandemija manifestirala na pomorski sektor, jedan od najpogođenijih koronakrizom i što je sve poduzeto da se posljedice svedu na minimum.
S obzirom na činjenicu kako se pomorskim prometom odvija gotovo 90 posto ukupnog svjetskog prometa roba, valjalo je osigurati da se protok roba i dalje nastavi nesmetano odvijati, a u tom postupku, uloga pomoraca je bila ključna i od nemjerljive važnosti. Naime, od gotovo 16.000 pomoraca koji su zaposleni na brodovima u međunarodnoj plovidbi, u trenutku izbijanja ove globalne krize, njih gotovo 7.000 nalazilo se na brodovima diljem svijeta.
Mjere za pomorce
Kako bi se u novonastalim uvjetima uopće moglo nastaviti poslovanje ove vrlo važne grane svjetskog gospodarstva, Ministarstvo mora prometa i infrastrukture sve je ove mjesece poduzimalo brojne mjere, vodeći pritom računa da dodatno osnaži položaj pomoraca. Tako su, na primjer, omogućeni izvanredno produljenje svih svjedožbi i ostalih dokumenata pomoraca, omogućeno im je besplatno testiranje na COVID-19 prije ukrcaja na brod, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak oni koji su zbog novonastale situacije proveli manje od 183 dana u međunarodnoj plovidbi te brojne druge mjere. K tome, ove je godine za provedbu programa stipendiranja učenika i studenata u srednje pomorske škole i pomorske fakultete osigurano gotovo tri milijuna kuna, za ukupno 71 stipendistu.
Nastavak digitalizacije
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u 2020. je unaprijedilo elektronske usluge unutar sustava eNautika, kako bi tijekom protekle turističke sezone stranim vlasnicima jahti i brodica olakšali boravak u Hrvatskoj. Valja naglasiti da je time sustav eNautika postao prvi sustav u Hrvatskoj koji je integriran sa sustavom ePristojbi čime je omogućeno online kartično plaćanje naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja. Kartično plaćanje je omogućilo provedbu usluge u samo nekoliko minuta nakon čega korisnik može odmah preuzeti elektronički potpisanu i ovjerenu potvrdu o uplati naknada za sigurnost plovidbe po prijavi jahte ili brodice, tzv. e-Vinjetu.
Ovo unapređenje je nastavak procesa digitalizacije u pomorskom sektoru koji traje već dulje vrijeme budući da su uz eNautiku, hrvatskim i stranim građanima dostupne su i različite mogućnosti unutar elektronskih usluga ePlovilo i ePomorac. Osim razvoja ovih elektronskih usluga, kao ključni element digitalizacije pomorske uprave je tijekom ove godine predstavljeno uvođenje centraliziranog elektronskog Upisnika brodova, čime je postupak upisa i brisanja jahti s prosječno 42 dana skraćen na 17 dana, a izdavanje isprava i dokumenta za brodice s 13 dana na samo 2 dana. A u narednom razdoblju se očekuje daljnje skraćivanje svih postupaka upisa i njihovo prosječno rješavanje tijekom 72 sata od trenutka podnošenje potpunog zahtjeva.
Nova ulaganja
Kad podvučemo crtu pod ovu po svemu drukčiju godinu, nemoguće je zaobići činjenicu da su na vrhu liste prioriteta Ministarstva mora, prometa i infrastrukture bila ulaganja u obnovu i izgradnju luka kao i otočno povezivanje, poput nastavka investiranja u razvoj luke Rijeka, nastavak projekta Renesansa na hrvatskoj obali kojim je započeta obnova niza manjih primorskih i otočnih luka u svih sedam primorskih županija diljem Jadranske obale. Kroz ovaj projekt je u protekle četiri godine uloženo čak 1,3 milijarde kuna u obnovu malih otočnih i primorskih luka – toliko se nije ulagalo od još od Austro-Ugarske. Od luka na samom jugu Hrvatske na otoku Kločepu, Korčuli pa i obnove Lapadske obale u gradu Dubrovniku, do ulaganja u projekte poput izgradnje trajektne luke Tkon na otoku Pašmanu, dogradnje luke Crikvenica, Cres, Unije, Kaprije, Sućuraj, Sali na Dugom otoku, Baška, Žigljen na otoku Pagu te luke Mrtvaška na Lošinju
Osim ovog projekta ulaganja, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture provodi i brojne druge projekte poput onog najpoznatijeg – projekta izgradnje Pelješkog mosta, koje najvećim dijelom financira iz dostupnih europskih sredstava, ulaže u cjelokupnu cestovnu, lučku, željezničku, zračnu i telekomunikacijsku infrastrukturu i tako unaprjeđuje cjelokupnu prometnu sliku Hrvatske.
Proteklu godinu obilježilo je i hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije što je ministar Oleg Butković “iskoristio” da tijekom vođenja šest sastanaka istakne važnost brige za pomorske radnike, posebice u kontekstu globalne pandemije i njihove repatrijacije, ali i u kontekstu njihova obrazovanja, kako bi bilo u skladu s tehnološkim napretkom i razvojem novih tehnologija.
Sadržaj nastao u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture