recenzija

Kako se pojam ljubavi mijenjao tijekom tisućljeća i zašto je zaljubljivanje toliko važno za ljude

Kako se pojam ljubavi mijenjao tijekom tisućljeća i zašto je zaljubljivanje toliko važno za ljude
23.10.2024.
u 12:00
Proces zaljubljivanja aktivira slična područja u mozgu kao i kod ovisnika o drogama, što objašnjava zašto ljubav može biti toliko intenzivna, ali i bolna kada dođe do prekida. Međutim, njezina se priroda mijenja kroz vrijeme - početna strast i uzbuđenje polako se transformiraju u stabilniji osjećaj
Pogledaj originalni članak

Sve od evolucije preko neurobiologije i društvenih aspekata ljubavi istražuje knjiga "Anatomija ljubavi" autorice Helen Fisher. Ova poznata antropologinja i vodeća stručnjakinja za temu ljubavi i ljudskih odnosa u ovoj knjizi donosi sveobuhvatan prikaz kako se ljubav razvijala tijekom tisućljeća, kako funkcionira na biološkoj razini te kako suvremene društvene promjene oblikuju naše ljubavne veze. Prvo izdanje knjige objavljeno je 1992. godine, dok je prošireno izdanje donijelo nova istraživanja koja dodatno produbljuju njezine uvide u složenu dinamiku ljubavi, a na hrvatskom jeziku može se pronaći u izdanju Znanja.

– Ova knjiga govori o monumentalnoj ljudskoj strasti: o ljubavi. Priča je to i o svim izdancima temeljne reproduktivne strategije ljudi: kako se udvaramo; koga biramo; kako se vežemo; zašto neki postaju preljubnici, a neki se razvode; kako se poriv za ljubavlju mijenja tijekom vremena; zašto imamo tinejdžere i ogromne rodbinske mreže za podizanje podmlatka; zašto muškarac ne može biti sličniji ženi i obrnuto; kako su se seks i ljubav drastično promijenili s izumom pluga; i, u posljednjem poglavlju, novi pogled na seks budućnosti – piše autorica koja svoju analizu započinje istraživanjem evolucijskih korijena ljubavi. Pritom tvrdi da ljubav nije samo kulturni fenomen, već i duboko ukorijenjen biološki instinkt koji je odigrao ključnu ulogu u opstanku ljudske vrste. Koristeći antropološke dokaze i usporedbe s ponašanjem drugih sisavaca, Fisher pokazuje kako su ljudi evoluirali kao bića koja balansiraju između monogamije i serijske monogamije, uz povremene epizode promiskuiteta koje su bile prisutne tijekom ljudske povijesti.

U dijelu knjige posvećenom neurobiološkoj osnovi ljubavi, Fisher objašnjava kako različiti neurotransmiteri poput dopamina, serotonina i oksitocina igraju ključnu ulogu u oblikovanju naših emocija prema partneru. Dopamin, koji je povezan s osjećajem nagrade i euforije, najviše je prisutan u fazi zaljubljivanja, dok oksitocin i vazopresin postaju dominantniji kako se veza razvija, pomažući u izgradnji dugotrajnijeg osjećaja bliskosti i sigurnosti. Fisher opisuje ljubav kao stanje ovisnosti – proces zaljubljivanja aktivira slična područja u mozgu kao i kod ovisnika o drogama, što objašnjava zašto ljubav može biti toliko intenzivna, ali i bolna kada dođe do prekida. Međutim, naglašava da se, iako ljubav može biti trajna, njezina priroda mijenja tijekom vremena. Početna strast i uzbuđenje polako se transformiraju u stabilniji osjećaj vezanosti, što je povezano s biološkim procesima u mozgu.

VEZANI ČLANCI

Povijesni pregled koji Fisher nudi analizira kako su društvene norme i institucije oblikovale naše poimanje ljubavi i partnerskih odnosa. Istražuje različite oblike zajedničkog života tijekom povijesti, uključujući poligamiju, monogamiju, promiskuitet i serijsku monogamiju, te kako su se ti oblici prilagođavali potrebama različitih društvenih zajednica. Naglašava da je ljubav u povijesti često bila povezana s ekonomskim i društvenim ugovorima, no u suvremenom društvu sve više prepoznajemo i vrednujemo emocionalnu komponentu ljubavi. Suvremeni dio knjige bavi se utjecajem tehnologije, posebno internetskog upoznavanja, na način na koji ljudi ostvaruju ljubavne veze. Fisher tvrdi da tehnologija ubrzava proces traženja partnera i zaljubljivanja, no upozorava i na izazove koje ona donosi. Veliki izbor i površnost u procjeni potencijalnih partnera mogu otežati stvaranje dubljih veza. Ipak, vjeruje da osnovni biološki impulsi u ljubavi ostaju nepromijenjeni – ljudi i dalje traže povezanost, bliskost i stabilnost u vezama, dok je tehnologija samo novo sredstvo.

Jedna od ključnih vrijednosti ove knjige leži u tome što spaja različite discipline kako bi pružila cjelovitu sliku ljubavi. Fisher integrira antropološke, biološke, psihološke i sociološke aspekte u svojoj analizi, stvarajući sveobuhvatan pogled na fenomen ljubavi. Uspješno objašnjava složene znanstvene teorije na način koji je razumljiv široj publici, koristeći konkretne primjere iz svakodnevnog života i svijeta životinja kako bi pokazala univerzalne obrasce ponašanja. Njezin stil pisanja je pristupačan, a znanstvene činjenice su predstavljene na način koji omogućuje čitatelju da shvati kako funkcionira ljubav. 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.