Pripremite zalihe hrane i vode za deset dana. Nova strategija njemačke civilne zaštite digla je popriličnu buku u medijima diljem svijeta. “Pripreme za rat u Europi ili jačanje njemačke paranoje?”, “Što se krije u zapovijedi Angele Merkel”, “Panika u Njemačkoj” – samo su neki od naslova koji se ovih dana mogu pročitati na stranim portalima.
Viša razina sigurnosti u Europi
No ova preventivna mjera njemačke vlade nije ništa drugo nego podizanje razine sigurnosne kulture. Slažu se s time stručnjaci dodajući da Njemačka nije jedini primjer države koja se sprema za moguće katastrofe ili potencijalne opasnosti.
– Švedska je na tragu toga da zakonom prisili građane da se sami brinu o sebi minimalno 72 sata i tako omoguće žurnim službama da rade svoj posao. Osim toga, cijela Europa sigurnosno se podigla za jedan nivo – kaže Robert Mikac, koji je u sklopu svojeg rada u vojnoj policiji Oružanih snaga RH sudjelovao i u NATO-ovoj misiji u Afganistanu, bio i zapovjednik Civilne zaštite Republike Hrvatske, a sada je profesor kolegija Upravljanje krizama na Fakultetu političkih znanosti. Nije to ništa što se ne preporučuje u svakoj državi i svakom građaninu, dodaje general-pukovnik u mirovini Mate Laušić, koji je završio i Galillei College u Haifi u Izraelu, bio šef osiguranja različitih sportskih, kulturnih i javnih događanja, kao što su Univerzijada u Zagrebu ili Europsko prvenstvo u košarci, 1990. bio je šef osiguranja predsjednika RH, a od 1991. do 2002. i šef Vojne policije Hrvatske.
– Već sada preporučuje se da pri ruci svaki građanin ima neku torbu, ranac, u kojem mu na jednom mjestu stoji sve potrebno da se snađe u prvo vrijeme kada počne kriza. Deset dana dovoljan je period da se cijeli državni aparat organizira te da se pomogne i najzabačenijim dijelovima – kaže Laušić dodajući da će se prije pripremiti oni koji su prošli takve situacije, poput velike poplave u Zagrebu 1964. godine ili Domovinskog rata. Drugi pak bježe od crnih scenarija, no svi “sigurnjaci” znaju – sigurnost počiva na sistemu “3P” – promišljanje/predviđanje, planiranje i postupanje.
Najveća opasnost dehidracija
A kada se planira, broj jedan u pripremi je – voda. I to minimalno dvije litre po osobi dnevno. To se odnosi, kažu stručnjaci, samo na vodu za piće, no treba razmišljati i na vodu koju treba uskladištiti za pranje i osobnu higijenu.
– Što se tiče količine hrane, svaka obitelj individualna je za sebe, jedna tročlana obitelj može pojesti u tjedan dana koliko druga u tri. No treba razmišljati o dovoljnom unosu – 2000 kalorija preporučeni je prosječni dnevni unos za odraslu osobu – kaže Laušić. Na internetu čak postoji cijeli niz online trgovina koje nude tzv. “survival kit”, pa tako, primjerice, na Amazonu nude i tablete za preživljavanje koje u potpunosti mogu zamijeniti hranu, a doza za deset dana stoji 24 dolara (stotinjak kuna).
– Ipak, najbolje je pripremiti konzerve različitih vrsta, od mesnog doručka, sardina, graha, kukuruza... Trajna je to hrana koja ima dug rok trajanja pa može stajati. No treba imati i energetskih pločica, vitaminskih napitaka... Ima li dovoljno brašna, soli i vode, čovjek može preživjeti mjesecima – kaže Laušić dodajući da je u kriznim situacijama najveća opasnost, osim dehidracije i gladi, i – pothlađenost. Treba stoga imati i toplih pokrivača, odjeće, zaštitnih folija za očuvanje tjelesne topline...
– Uvijek treba imati spremnu i gotovinu jer u kriznim situacijama bankomati sigurno ne rade – kaže Laušić dodajući da je jedan od najbitnijih predmeta i – tranzistor.
– Pa makar star trideset godina – kaže Laušić dodajući da će se jedine vijesti prenositi putem radija.
– O potencijalnim opasnostima u vojsci se, primjerice, razmišljalo još otprije pa je Podravka razvila je i tzv. cjelodnevni suhi obrok za vojnike na terenu – kaže Laušić. Za jednog vojnika tako je dovoljno 400 grama složenca od svinjskog mesa, 200 grama svinjskog nareska, 100 grama čajne paštete, 400 grama keksa, 50 grama čokolade, 20 grama energetskih bombona, sokovi... Sve što se skladišti mora biti u najhladnijoj prostoriji kuće, no opet pri ruci da biste mogli brzo reagirati.
Sijanje straha... jedna od taktika za postizanje drugih, skrivenih ciljeva. Određenu količinu hrane ljudi normalno imaju kod kuće, jednostavno zato da ne moraju svaki tren u dućan. Sve više od toga nepotrebno je. A ove "upute" o skladištenju zaliha "začuđujuće" dolaze samo godinu dana nakon što su političari i mediji pustili kaos na prostor Europe - nekontroliranim i debelo prekomjernim pripuštanjem tzv. izbjeglica.Ne treba stvarati zalihe već bi ljudi trebali zasukati rukave i na glavnim trgovima u katran i perje uvaljati sve političare plus sve novinare. A one koji su bili na vlasti pred godinu dana plus tadašnje urednike medija trajno prognati iz EU. Pa da vidiš kako bi se brzo vratili mir i red.