Otkad je prije punih 17 mjeseci kriza u Agrokoru konačno postala javna stvar, javnost se mogla nagledati svega. Od pada Todorića, raspada vladajuće koalicije, preslagivanja većine među dotad ideološki nepomirljivim taborima, ostavki, bezuspješnih pokušaja rušenja Vlade i ministara do sukoba interesa i krajnje neprimjerene elektroničke komunikacije među ljudima koji su pisali zakon s ciljem da se spasi posrnuli koncern.
I dok premijer i vladajuća koalicija umiruju situaciju dok se ne postigne željena nagodba, javnost je vjerojatno zbunjena količinom kontradiktornih informacija koje joj se plasiraju. A uzrok takve situacije je to što se čitav posao otpočetka, i tamo gdje je trebalo i tamo gdje nije, obavijao velom tajne.
Vlada nije htjela otkriti tko radi na zakonu koji bi trebao spasiti od propasti tvrtke i desetke tisuća radnih mjesta. Sada obrazlažu da se zakon donosio na brzinu i da nije bilo vremena za uobičajenu proceduru koja bi uključivala i savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Argumente za to imaju.
Doista je nezamislivo da se u trenutku kada dionice Agrokorovih tvrtki tonu u bescjenje i kada tržište reagira i na najmanji podražaj o mogućem rješenju razglaba u najširem krugu. No to ne znači da se Vlada, kada je odlučila zakonski intervenirati u krizu, nije mogla i morala zaštititi od potencijalnog sukoba interesa ljudi kojima će povjeriti restrukturiranje posrnulog koncerna, uz koji je vezala i svoju političku sudbinu.
Budući da su iz lex Agrokor izostale odredbe koje bi i Vladu i državu zaštitile od nečijeg pokušaja da dobro zaradi na propasti Ivice Todorića i njegovih kompanija, sada smo izloženi bezbrojnim napadima, pokušajima opravdavanja, zataškavanja i spinova, što teško da može dati dobar rezultat.
Šuškanja da je ‘'hrvatski Nestle'’, kako se nekad tepalo Agrokoru, u krizi definitivno su potvrđena kada im je agencija Moody’s snizila rejting i povećala izglede za bankrot. Nekoliko dana poslije, četiri tvrtke iz sastava koncerna objavljuju da su još u prosincu dobile 48,3 milijuna eura kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvitak radi pripreme izvoza. Okolnosti pod kojima su odobreni krediti HBOR-a tri mjeseca kasnije izazvat će krizu Plenkovićeve Vlade, raskid koalicije HDZ-a i Mosta i preslagivanje većine u Saboru. Dana 18. siječnja Agrokor otkazuje sindicirani zajam četiriju banaka, obveznice mu na tržištu gube vrijednost, a nagađanja o bankrotu postaju sve glasnija.
SIJEČANJ 2017.
Moody’s snizio rejting, kriza nagoviještena
Šuškanja da je ‘hrvatski Nestle’, kako se nekad tepalo Agrokoru, u krizi definitivno su potvrđena kada im je agencija Moody’s snizila rejting i povećala izglede za bankrot. Nekoliko dana poslije, četiri tvrtke iz sastava koncerna objavljuju da su još u prosincu dobile 48,3 milijuna eura kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvitak radi pripreme izvoza. Okolnosti pod kojima su odobreni krediti HBOR-a tri mjeseca kasnije izazvat će krizu Plenkovićeve Vlade, raskid koalicije HDZ-a i Mosta i preslagivanje većine u Saboru. 18. siječnja Agrokor otkazuje sindicirani zajam četiriju banaka, obveznice mu na tržištu gube vrijednost, a nagađanja o bankrotu postaju sve glasnija.
VELJAČA 2017.
Azimov podgrijava, Petrov ‘mami’ Todorića
Izjave ruskog veleposlanika Anvara Azimova podgrijavaju špekulacije da bi Agrokor mogle preuzeti dvije ruske banke koje drže 1,4 milijarde eura. Pokušaji Vlade da umiri tržište ostaju bez efekta pa dionice Agrokorovih kompanija ubrzano gube vrijednost. Božo Petrov, tada predsjednik Sabora, po vlastitom je priznanju na sastanak u Banske dvore 26. veljače “namamio” vlasnika Agrokora Ivicu Todorića. Poslije ćemo doznati da su ljudi iz Mosta sudjelovali i u neformalnoj radnoj skupini koja je radila na zakonu, a čija mail-korespondencija ovih dana sablažnjuje javnost. Vijest o tajnom sastanku izaziva političku buru, oporba negoduje zbog navodnog pokušaja spašavanja Todorića, a postavljaju i pitanje uloge ministra financija Zdravka Marića kao bivšeg Agrokorova zaposlenika. Ruski VTB iznosi sumnje u nepravilnosti u financijskim izvješćima. Crobex ponovo tone, oporba traži angažman pravosuđa, a Petrov podnosi kaznenu prijavu protiv uprave Agrokora, na čelu s Todorićem. Nekoliko mjeseci kasnije kreću uhićenja, a Todorić odlazi u London gdje i danas čeka izručenje Hrvatskoj.
TRAVANJ 2017.
Donesen lex Agrokor, puca koalicija Most-HDZ
Banke objavljuju da je na snagu stupio ‘standstill’ aranžman, moratorij na postojeće obveze Agrokora, a u Zagreb stiže Antonio Alvarez III, kako bi proveo restrukturiranje. Aranžman propada zbog protivljenja dijela dobavljača i manjih banaka, a Sabor na prijedlog Vlade donosi zakon o izvanrednoj upravi, popularni lex Agrokor. No, oporba ne miruje. Podnosi zahtjev za opozivom Zdravka Marića, podupire ih i Most, a rezultat je pucanje koalicije s HDZ-om krajem travnja. Plenkoviću većinu u Saboru spašava odbjegli SDP-ovac uhvaćen ‘s prstima u pekmezu’ Tomislav Saucha. Izvanredni povjerenik u Agrokoru postaje Ante Ramljak, koji će poslije biti prisiljen napustiti funkciju, nakon što je u javnost procurilo da Agrokor za savjetničke usluge plaća njegovoj bivšoj tvrtki.
LIPANJ 2017.
Stiže roll-up, Sberbank ne želi sudjelovati
Ruske banke kreću u ofenzivu zbog ulaska u priču američkih špekulativnih fondova. Sberbank odbija sudjelovati u novom financiranju, a Ramljak predlaže novu shemu financiranja, tzv. roll-up model. Privremeno vjerovničko vijeće 8. lipnja odobrava ugovor od 480 milijuna eura koji će osigurati vlasnici obveznica predvođeni fondom Knighthead Capital Management za tekuće poslovanje. Oporba u Saboru traži osnivanje istražnog povjerenstva, što je HDZ mjesecima zavlačio, uz obrazloženje da bi naštetilo DORH-ovoj istrazi.
RUJAN 2017.
Pretresaju se Kulmerovi dvori, Todorić piše blog
Nakon kratkog zatišja, Sberbank najavljuje tužbu, a Todorić putem bloga napada Vladu da je politički pokušala preuzeti kontrolu nad koncernom. Ramljak podnosi kaznenu prijavu protiv Todorića zbog ‘peglanja’ financijskih izvješća, a 16. listopada policija upada u Kulmerove dvore. U Agrokoru je uhićeno 12 osoba. DORH raspisuje tjeralicu za Todorićem. Zbog sukoba interesa traži se Ramljakova smjena, a u studenom Sabor glasa o oporbenom zahtjevu za opoziv Vlade. Inicijativa oporbe ostaje bez uspjeha, skupili su svega 59 ruku, dok je većina ostala na 78.
PROSINAC 2017.
Ramljak ljuti dobavljače, Sberbank se vraća
Ramljakov nacrt nagodbe izaziva negodovanje dobavljača, čija je predstavnica Marica Vidaković poderala dokument pred kamerama, no privremeno vjerovničko vijeće ga podržava. Javljaju se i nezadovoljni dioničari, koji tvrde da Ramljak manipulira cijenama dionica i traže zaštitu Hanfe od “namjere preuzimanja zdrave jezgre Agrokora”. 22. prosinca čelnik Sberbanka Herman Gref izjavljuje da bi ruska banka mogla omekšati svoje pozicije u sporu s Agrokorom. Trgovački sud u siječnju donosi rješenje o tražbinama vjerovnika, a objava visokih savjetničkih naknada izaziva novu buru na političkoj sceni, nakon što je objavljeno da bivša Ramljakova tvrtka Texo Management ima ugovor s AlixPartnersom, glavnim savjetnikom za restrukturiranje Agrokora. Na temelju tog ugovora svakoga tjedna za poslove savjetovanja naplaćivali su oko 240.000 kuna. Objavljuje se da i drugi savjetnici imaju velike naknade. Dva mjeseca poslije Ramljak podnosi ostavku, a palicu preuzima novi povjerenik Fabris Peruško. Oporba traži glavu Martine Dalić, no glasovanje o njezinu opozivu u travnju ostaje bez uspjeha. Vladajuća koalicija je čvrsto ostala uz potpredsjednicu Vlade. Novi povjerenik u veljači 2018. postiže značajan uspjeh definitivnim povratkom u igru ruskog Sberbanka, što je podiglo optimizam oko postizanja nagodbe, za koju je rok pomaknut na 10. srpnja.
SVIBANJ 2018.
Cure kompromitirajući mailovi ‘Borga’
Iako je preživjela sve udare oporbe, Martina Dalić zbog Agrokora se našla na udaru medija. Procurili su e-mailove koje su razmjenjivali ljudi angažirani na izradi lex Agrokor, a oni su otkrili da su autori zakona birali savjetnika za restrukturiranje da bi ih on poslije angažirao kao ‘podizvođače’. Otkrilo se i da potpredsjednica Vlade nije govorila istinu kada je pred saborskim odborom tvrdila da nije surađivala s odvjetničkim društvom Šavorić&Partneri. I Vlada i koalicija ipak je stala iza Martine Dalić, uz poruku da ništa ne smije ugroziti nagodbu vjerovnika koja se očekuje u srpnju.
Kao i prije, oporbena je scena burno reagirala.
SDP i Most već su, koristeći se novim poslovnikom, u Saboru pokrenuli rasprave o sukobu interesa izvanrednih povjerenika i ponovnom aktiviranju istražnog povjerenstva pa nas u raspravi o Agrokoru čeka još jedan buran politički tjedan.
Prouzročila je zaključak da u Hrvatskoj mafija ima državu i da, kad se i otkrije kriminal, nema nikakvi kazni za odgovorne. Dapače, odgovorni političari i dalje neometano pljačkaju a narod pasivno i mirno gleda. Zaključak je da mi sa pravnom državom nemamo nikakvu dodirnu točku.