Europska priča u Osječko-baranjskoj županiji "zakotrljala" se 2004. Ozbiljnom je postala dvije godine kasnije. Osnovana je tada Regionalna razvojna agencija (RRA) Slavonije i Baranje za međunarodnu i regionalnu suradnju sa sjedištem u Osijeku, koja u vlasništvu ima i prostor s predstavništvom u Bruxellesu.
Jedini joj je posao – pisanje projekata i povlačenje novca iz pretpristupnih fondova EU. Iza njih je već 221 prihvaćeni projekt vrijedan gotovo 100 milijuna eura. I kažu: najviše u Hrvatskoj.
>> Hrvatska iz fondova EU povukla 340 od ukupno 668 milijuna eura
>> Koprivnička uprava pohvalila se - dosad iz EU fondova 2 milijuna €
Zaposlio kadar iz NGO-a
– Prvi zaposlenik agencije sam, na sreću ili na žalost, ja. Nakon povratka iz Rima, s papinskog sveučilišta Gregoriana, gdje sam studirao, magistrirao i specijalizirao sistematsku filozofiju, a doktorirao na papinskom sveučilištu Urbaniana sociologiju, vratio sam se sa ženom Talijankom u Osijek. Vratio sam se na tadašnji poziv Ministarstva znanosti upućen znanstvenicima Hrvatima u dijaspori. Prijavio sam se i potvrdili su mi da neće biti nikakvih problema. Imali smo određene dogovore s osječkim sveučilištem, ali je to sve propalo – prisjeća se svojega povratka u Hrvatsku 35-godišnji Stjepan Ribić, direktor RRA.
Prijavio se tada na natječaj koji je raspisala Osječko-baranjska županija. I – dobio posao. Poklopilo se to s početkom pregovora o ulasku Hrvatske u EU. Kao osoba koja govori nekoliko stranih jezika, imenovan je ravnateljem RRA.
– Napravio sam prvo svojevrsni "screening" teritorija. Htio sam vidjeti koji su to najkvalitetniji ljudi koje mogu ovdje pronaći, a da su se već ranije bavili pisanjem projekata. I većina takvih je u nevladinom sektoru zato što su oni, da bi preživjeli, stalno morali pisati projekte. Dakle, imali su određena znanja. Došao sam k njima i ponudio im posao. Tako smo dobili gotove ljude – nastavlja on.
Prvi novac iz Europe u Osječko-baranjsku županiju stigao je iz programa CARDS 2004. za stvaranje klastera Slavonska jabuka koji i danas postoji. U njemu su okupljeni proizvođači koji su svoj proizvod standardizirali, brendirali i pripremili za buduće tržište EU.
Samostalne projektne jedinice
– S vremenom je bilo sve više natječaja, pa je trebalo i više ljudi. Sada nas je 16. Svakodnevno, od jutra do mraka, ne sjedimo kod kuće pred televizorom i ne plačemo, nego radimo na projektima. Pripremamo se za strukturne fondove temeljem onih malo informacija što imamo jer se još ne zna s koliko će ih država, a s koliko lokalne jedinice sufinancirati. Dobro surađujemo s drugim županijama i njihovim agencijama – govori Ribić.
Osječani su tako postali "središte" u koje se dolazi učiti pisati EU projekti jer su, kako kažu, izgradili sustav kao nitko drugi u Hrvatskoj. Početničke korake u RRA-i radili su zajedno s Mađarima i Talijanima koji su tada već bili u EU. Zahvaljujući ostvarenim rezultatima, sada u Osijek "po znanje" dolaze i iz susjedne BiH, ali i Vojvodine.
– Još na početku sam predložio kako u agenciji ne trebamo zapošljavati stručnjake iz posebnih područja, već da je pametnije da gradovi i županija u svojim upravnim odjelima imenuju po dvije osobe koje "barataju" potrebnim podacima, a u svakodnevnom su kontaktu s nama. U početku su te osobe bile malo više naslonjene na nas, a sada su samostalne projektne jedinice – otkriva Ribić "recept za uspjeh". Krenuli su tada i s programom obučavanja za projekt menadžera na osječkom Ekonomskom fakultetu, a potom i Pučkom otvorenom učilištu.
– Kroz praktičnu edukaciju gdje smo prošli sve formulare te ideju s kojom su polaznici stigli na program pretvorili u zrele, konkretne projekte spremne za EU, stvorili smo mrežu projekt menadžera. Kod nas se to pokazalo veoma uspješnim, iako je vrlo vjerojatno da postoji više recepata za uspjeh, kao i za pravljenje kruha – u šali će on.
Nijedan natječaj EU u Osijeku više ne može proći nezamijećeno. Subjekti s područja "alarmiraju" RRA, pa uvijek na njega prijave barem desetak projekata.
– Ljudima nismo dali gotovu ribu, nego smo ih naučili kako da ju ulove. To je najvažnije jer oni sada samostalno rade. Potičemo ljude u općinama, gradovima, tvrtkama: dajte nam ideje. Zažmirite i zamislite što biste htjeli imati u životu. Ne treba žaliti ako projekt ne prođe na natječaju na koji je prijavljen jer će sutra biti objavljen drugi, a projekt će biti gotov, trebat će ga samo malo dotjerati i opet prijaviti – preporučuje Ribić.
Izvukli 100 milijuna,a ne kažu kako je EUnijea prethodno popalila od njih milijardu. Žalosno je što još uvijek i nakon svega ima ljudi koji vjeruju u ovu priču.