Kako smo postali osmi u svijetu po smrtnosti

Na dvogodišnjicu službene registracije nultog pacijenta zaraženog koronavirusom u Hrvatskoj dosegli smo brojku od 15.000 smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom. U talijanskom Bergamu već su mrtve od COVID-19 brojali u stotinama kad je kod nas nakon smrti poznatog istarskog ugostitelja Antonia Nina Kernjusa u noći na 19. ožujka 2020. naknadno potvrđeno da je bio zaražen te je time postao prva službena žrtva koronavirusa u Hrvatskoj.

Italija je tada imala već 3400 COVID-smrti. U prvom valu Hrvatska se odlično nosila s virusom tako da smo do 15. listopada 2020. imali "samo" 344 smrtna slučaja povezana sa SARS CoV-2, dok ih je Italija imala 36.000. Blizina Italije iz koje su stizale katastrofične vijesti i slike, odnosno strah, očigledno su u tom prvom valu imali izrazito povoljan epidemiološki utjecaj na nas.

Među najliberalnijim mjerama u Europi

Međutim, te jeseni počinju lutanja, i naši znanstvenici su se podijelili oko metoda obrane od virusa, a Stožer i Vlada tada su se i pod pritiskom gospodarske situacije priklonili liberalnijoj znanstvenoj struji i strože mjere kod nas su uvedene nekoliko tjedana kasnije nego u ostatku Europe. Za tri mjeseca, do 15. siječnja, imali smo 4550 smrtnih slučajeva, otprilike koliko smo smrtnih slučajeva imali i za tri mjeseca od lani 15. studenoga.

I u trećem valu opredijelili smo se za jedan od najliberalnijih pristupa u Europi i od listopada Hrvatska je jedna od vodećih zemalja svijeta po broju smrti povezanih s virusom na milijun stanovnika. Unatoč tomu što proteklih dana konačno opada broj smrtnih slučajeva, i u proteklih sedam dana smo drugi u svijetu, iza Bugarske, ujedno druge u svijetu po stopi smrtnosti od početka pandemije. Mi smo ukupno osmi u svijetu s 3682 smrtna slučaja na milijun stanovnika, prema podacima Worldometera. Ispred nas su isključivo zemlje istočne Europe, izuzev vodećeg Perua koji u smrti od COVID-19 ubraja i slučajeve utvrđene prema kliničkoj slici bez testiranja. Treća je BiH, četvrta Mađarska, šesta Crna Gora, iza nas su Češka, Slovačka (u prvom valu europski pozitivan fenomen) i Rumunjska, a i susjedna Slovenija je sa 3009 mrtvih/1 mil. st. od početka pandemije 14. u svijetu. Italija je trenutno 26.

Po broju potvrđenih infekcija sa SARS CoV-2 Hrvatska je 36. u svijetu sa 258.307 slučajeva na milijun stanovnika. Po tom kriteriju vodeća je Danska sa 440.000 i iza njih je Slovenija sa 427.000. S tim da Danska tu poziciju drži zbog rekordnog broja testiranja, ukupno 125 milijuna ili više od 21 po stanovniku, ispred Austrije sa 17 i UAE 13,5. Hrvatska je s 1,1 testom po stanovniku 91. u svijetu.

Najveći udio umrlih je starije od 80 godina

S obzirom na to da zemlje koje više testiraju imaju u pravilu manju smrtnost, razloge povećane smrtnosti u Hrvatskoj očigledno treba tražiti i u toj okolnosti, da smo mi u Hrvatskoj relativno slabo testirali. Razloge crnog niza koji pak traje od sredine listopada prošle godine treba tražiti u tome što smo među europskim zemljama s najmanjim omjerom cijepljenog stanovništva, osobito u najrizičnijoj populaciji, među starijima od 60.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od početka pandemije umrlo je 7,8 % u dobi do 59 godina (ukupno 1158), a 92 posto starijih od 60, a najviše 37,5 posto u dobnoj skupini od 80-89 godina. Upravo je među starijima od 80 godina i najveći udio umrlih od pozitivnih u toj dobnoj skupini od 20 do 30 posto. U dobi od 70-79 je 8,5 posto umrlih od pozitivnih, pa u dobi od 60-69 2,4 posto.

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, od proglašenja epidemije u COVID-19 u Hrvatskoj, od ožujka 2020. do prosinca 2021., broj umrlih je 16,9 posto veći od petogodišnjeg prosjeka od 2015.-2019. godine. U tom razdoblju umrlo je 16.146 osoba više, od čega službeni podaci o broju mrtvih od COVID-19 pokrivaju 12.538 smrtnih slučajeva. To znači da smo od početka pandemije do kraja 2021. s obzirom na privremene podatke DZS-a imali još 3608 neobjašnjivih ekscesnih smrti.

S obzirom na manji broj testiranja u Hrvatskoj, u tom broju mogu biti službeno nepotvrđene smrti također povezane s infekcijom, ali i smrti do kojih je moglo dovesti to što je zdravstveni sustav radio slabijim intenzitetom, osobito dijagnostički tretmani, bilo odlukom pacijenata ili zdravstvenih institucija u kontekstu zaštite od pandemije. Tek će naknadne statističke i znanstvene analize, kako kod nas tako i u drugim zemljama gdje se i u znatno većem broju bilježe ekscesne smrti, otkriti što je dovelo do tog viška smrti, i kakva je dobna struktura viška mrtvih čija smrt nije službeno povezivana s COVID-19.

VIDEO Sigurnosni stručnjak Akrap: EU može povući potez zbog kojeg bi Rusi teško mogli financirati rat