Kako Aleksandar Vučić obmanjuje: Uskoro ćemo imati veće plaće od Hrvata

U svom klasičnom stilu koji je dobro poznat građanima Srbije, a sve više i onima izvan granica te zemlje, predsjednik susjedne države Aleksandar Vučić rekao je u nedjelju da “otrovne strelice” koje dolaze iz Hrvatske ne dolaze zbog njegovih izjava, već “zbog snažne ekonomije i suficita koji Srbija ima samo u Vučićevo vrijeme”.

Zatim je nabrojio parametre po kojima je uspoređivao ekonomske trendove u Srbiji i Hrvatskoj, a koji se mogu nazvati proizvoljno izrečenima, a na trenutke i bazično neistinitima. Osim toga je kritizirao i odnos Hrvatske prema Srbiji, posebno novog predsjednika Zorana Milanovića.

“Kratke Vučićeve noge”

– Znate zašto im Vučić smeta najviše? Zbog snažne srpske ekonomije. Zato što su oni imali prosječnu plaću 840 eura kad smo mi imali 340. Danas je kod nas 510 ili 515 – evo sačekat ćemo podatke još dan-dva, a kod njih je 860. Mi se približavamo i imamo dvostruko veći rast nego Hrvatska. Mi imamo suficit s Hrvatskom u posljednje četiri godine. Samo u Vučićevo vrijeme – govorio je predsjednik Srbije o sebi u trećem licu u intervjuu za TV Prva.

No, realnost ga demantira: prosječne plaće koje on spominje nisu se kretale kako je srbijanski predsjednik to opisao: u travnju 2014. godine kad je on postao premijer, prosječna neto plaća u Srbiji iznosila je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, 396 eura, a u studenome 2019. godine 480 eura. To znači da su plaće u Srbiji porasle 84 eura.

U Hrvatskoj je u travnju 2014. prosječna plaća bila 719 eura, dok je u studenome 2019. iznosila 876 eura. To znači povećanje od 157 eura, ili dvostruko veći rast od plaća u Srbiji. U postocima je otprilike isto: 21 posto rasla je prosječna plaća u obje zemlje od 2014. godine.

Kad se to usporedi s podacima koje je iznio Vučić, ispada da je predsjednik Srbije verbalnom akrobacijom umanjio plaće u Srbiji, a povećao one u Hrvatskoj u trenutku kad je zasjeo na premijersko mjesto. I to dramatično.

To mu nije prvi put: prije godinu dana srbijanski portal Istinomer istaknuo je da je srbijanski premijer govorio, kako to opisuje portal, neistine smanjujući prosječne plaće u Srbiji u 2014. kad je on zasjeo na mjesto šefa izvršne vlasti. Istinomer mu je zbog prošlogodišnje tvrdnje da su plaće porasle 40 posto od 2014. godine dodijelio ocjenu “kratke noge”.

Iako je ukupna ocjena Vučićevih ekonomskih brojki takva kakvu mu je dodijelio Istinomer, valja reći da plaće u susjednoj državi, nakon višegodišnje stagnacije, posljednjih mjeseci rastu brže nego prije. Istinomer je prigovorio Vučiću i zato što često ističe brojke koje službeni statističari još nisu objavili. To je napravio i u intervjuu za TV Prvu.

Video - SNS novogodišnja čestitka s Vučićem u glavnoj ulozi nasmijala sve

Druga tvrdnja koju je istaknuo predsjednik Srbije, da Srbija raste dvostruko više od Hrvatske, tek je mrvicu bliža realnosti. Srbija je rasla brže od Hrvatske, ali samo – u 2019. godini. Gospodarski rast te zemlje prošle je godine dosegao četiri posto BDP-a, dok je hrvatski iznosio tri posto. No, to nikako ne uključuje i cijelo razdoblje “Vučićeva vremena”. Od 2014. do 2018. BDP Hrvatske i Srbije porastao je otprilike isto: Hrvatske 12,20, a Srbije 12,04 posto. To nam govore podaci Svjetske banke, izraženi u stalnim dolarima iz 2010. godine. Prošlu godinu, u kojoj je Srbija rasla osjetno brže od Hrvatske, nismo uračunali zato što Svjetska banka još nije objavila podatke za nju.

Pritom valja istaknuti da je razlika između BDP-a po stanovniku, što je najčešće navođena mjera gospodarskog razvitka, još uvijek dobrano na strani Hrvatske: hrvatski BDP po stanovniku je 15 tisuća dolara, a Srbije 7400 dolara. Dakle, Hrvatska ima dvostruko veći ovaj pokazatelj od susjedne države.

Treći je element Vučićeve “ekonomske analize” bio trgovinski suficit Srbije u odnosu na Hrvatsku. Ovaj je podatak nešto problematičniji zato što dvije države izdaju – različite podatke, i to tako već godinama. Ako se pita srbijansku birokraciju, ta zemlja već godinama bilježi suficit. Ako se isto pitanje postavi hrvatskim državnim službenicima, bilježi ga Hrvatska.

Tako hrvatski Državni zavod za statistiku izvještava da je 2018. godine hrvatski izvoz u Srbiju iznosio 636 milijuna eura, a uvoz iz te zemlje 36 milijuna manje. U prvih osam mjeseci 2019. godine situacija je opet slična: Srbija je u Hrvatsku izvezla robu vrijednu 395 milijuna eura, a Hrvatska u Srbiju 50 milijuna više. No, srbijanska statistika govori suprotno: Srbija već godinama izvozi u Hrvatsku više nego što iz nje uvozi. O nepoklapanju tih podataka neki su hrvatski mediji već izvještavali.

– Srbija gospodarski raste, prošle je godine BDP dosegao četiri posto. No, s plaćama to nije slučaj: one su posljednjih godina stagnirale – govori nam ekonomski analitičar Damir Novotny. On dodaje da u Srbiji snažnije rastu investicije nego u Hrvatskoj, i to zbog subvencija koje država daje stranim investitorima, te upravo niskih plaća. I sam Novotny je istaknuo da je hrvatski BDP po stanovniku dvostruko veći od onog u Srbiji.

Kao jedan od glavnih problema, smatra Novotny, u medijima susjedne zemlje primjetan je nedostatak ekonomskih tema. Zbog toga je lakše srbijanskom predsjedniku lansirati svoje nepotkrijepljene brojke.

– Većina je medija u Srbiji pod kontrolom vladajuće stranke. A čak sam i u akademskoj zajednici primijetio opstanak starih predtranzicijskih makroekonomskih teza kojih u Hrvatskoj ima mnogo manje – rekao nam je Novotny.

U spomenutom intervjuu srbijanski predsjednik nije precizirao na koji se period odnosi “Vučićevo vrijeme” jer on je na vlasti od 2012. godine bio u tri različite uloge: potpredsjednika, pa predsjednika vlade te zatim predsjednika zemlje od 2017. godine. Tu pritom ne računamo ministarske dane iz vremena kada je zemlju predvodio Slobodan Milošević.

“Zašto bih se ispričao?”

Iako to nije praksa u demokratskim državama, svi politički akteri gledaju na Vučića kao na glavnog političkog aktera u zemlji, koju god funkciju zauzimao. To je još jedna razlika u odnosu na Hrvatsku:

“Milanovićevo vrijeme” nitko u javnosti nije ponovno počeo brojiti nakon zasjedanja Zorana Milanovića u predsjedničku fotelju, već se njegov period na vlasti veže za bivši premijerski mandat ili pak neke eventualne buduće mandate šefa izvršne vlasti.

U nedjeljnom intervjuu predsjednik Srbije također je ustvrdio da se neće ispričati za ratnohuškačke govore koje je držao u Glini tijekom rata. Isto se tako pitao zašto iz Hrvatske prema njemu odašilju otrovne strelice govoreći da nije on za Hrvate rekao da su šaka jada, kao što je to “Milanović rekao za Srbe”.