Nema Vlade koja nije počinjala ili završavala mandat promjenama poreznih stopa, a prema programima dvaju vodećih političkih takmaca tako bi, tvrde, trebalo biti i u idućem mandatu. Bez obzira na to što se ovih mjeseci prepolovilo plaćanje poreznih obveza, a država opet stvara rekordne deficite, i lijeva i desna politička opcija tvrde da će pliće zavlačiti ruke u džepove građana i poduzetnika.
Viša primanja
Kad su porezi u pitanju, dva su glavna smjera kojima bi djelovale obje stranke, i HDZ i SDP. Jedan je porez na dohodak, a drugi PDV. Dođe li lijeva koalicija na vlast, od iduće bi se godine neoporezivi dohodak povećao s 4000 na 5000 kuna, što ljudima s nižim plaćama, objektivno, ne bi donijelo nikakvu promjenu jer su male plaće, u kombinaciji s olakšicama za djecu, uglavnom oslobođene plaćanja poreza na dohodak. No, za srednje i više plaće ta bi promjena donijela najmanje 240 kuna viša primanja.
HDZ bi, prema programu, išao u drugom smjeru te bi smanjivao stopu poreza na dohodak sa sadašnjih 24 na 20 posto, odnosno s 36 na 30 posto za visoke i najviše plaće. Ta bi promjena ljudima sa srednjim plaćama donijela stotinjak kuna viša primanja, a kako plaće rastu tako bi i dobitak bio viši. U svakom slučaju, to bi na dulje staze proizvelo znatnije rasterećenje viših plaća, koje su trenutačno najviše opterećene. Socijalne doprinose, zdravstvene i mirovinske, posve realno, ne spominju ni lijeva ni desna politička opcija jer bi njihovo smanjenje utjecalo na punjenje mirovinskih fondova i zdravstvenog sustava, a nijedan od njih nema prostora za rasterećenje. U jednom dijelu tek SDP obećava da će smanjivati zdravstvene doprinose za radnike koji su na minimalcu, ali taj model i dosad se provlačio kroz život. Jednako tako SDP bi ukinuo tri posto zdravstvenog doprinosa koji plaćaju umirovljenici s većim mirovinama.
Jesu li ta obećanja realna? Odgovor bi mogao biti i jesu i nisu, sve se svodi na pretakanje iz šupljeg u prazno, na sitne korake jer za krupnije prije svega treba pojeftiniti državu, odnosno smanjiti javnu potrošnju, a za to ipak trebaju ozbiljniji zahvati, dulji i od jednog mandata. Obje su stranke jako pazile da u svojim programima ne spominju porez na nekretnine, gdje se krije jedini fiskalni prostor za znatnije rasterećenje rada. No, kad je riječ o porezu na plaće, Hrvatska u europskim okvirima ulazi u red zemalja s relativno niskim opterećenjem rada, odnosno plaća, no taj je model izbušen čestim promjenama i izuzećima zbog kojih više od milijun građana, obveznika poreza na dohodak, uopće ne plaća taj porez.
Dosta se pričalo i o niskom paušalnom oporezivanju iznajmljivanja apartmana, no pokušaji da se model promijeni vjerojatno će sada zastati te čekati bolja vremena. Kad je o nekretninama riječ, SDP tek kaže da će vratiti oslobođenje od plaćanja poreza na prvu kupljenu nekretninu, dok HDZ ide korak dalje i ističe da će u cijelosti ukinuti porez na promet nekretninama, koji se sada oporezuje s tri posto. Ukidanje tog poreza često se spominjalo kao dio nekretninskog paketa, uz uvođenje poreza na nekretnine, no u programu se taj nezgodni dodatak ne spominje.
Smanjenje međustope PDV-a
Iako smo po porezu na dohodak među najpovoljnijim državama, lideri smo po oporezivanju potrošnje i najvišoj stopi PDV-a. Nijedna stranka ne spominje da bi smanjivala gornju stopu PDV-a od 25 posto, ali obje političke opcije licitiraju sa smanjenjem međustopa ili prebacivanjem pojedinih grupa proizvoda u nižu stopu.
SDP bi srednju stopu spustio s 13 na 10 posto, a u HDZ-u kažu da će svu hranu prebaciti na 13 posto. Sa te strane SDP-ovo je obećanje ambicioznije, no pitanje je kad bi do njega došlo. Zato je HDZ izdašnije ruke prema poduzetnicima te tvrdi da će stopa poreza na dobit za male poduzetnike biti smanjena s 12 na 10 posto, dok SDP piše da će ukinuti porez na reinvestiranu dobit, a jedino smanjenje odnosilo bi se na porez na dividendu s 12 na 10 posto.
Radi se o porezu koji je uvela Milanovićeva, a zadržala i počela naplaćivati Vlada nakon njega. Obje političke opcije namjeravaju zadržati plaćanje PDV-a po naplati, a ne po realizaciji, što je kao jedna od mjera uvedeno za vrijeme pandemije COVID-19. Pokazalo se, međutim, da tvrtke nisu srljale s prebacivanjem na taj model plaćanja jer u tom slučaju gube pravo na korištenje pretporeza.
VIDEO: Porezi i doprinosi - Hrvatska i dalje europski rekorder u prikupljanju PDV-a
Mislim da je Plenkovic odlicno zapoceo sa povećanjima plaća, samo tako treba nastaviti!