VEĆ ISPISALA POVIJEST

Kamala Harris: Na pravom je putu da postane prva američka predsjednica

Foto: KEVIN LAMARQUE/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Kamala Harris: Na pravom je putu da postane prva američka predsjednica
21.09.2020.
u 20:43
Obama joj se ispričao nakon što ju je nazvao najzgodnijom pravnicom, a sad joj je i velika potpora
Pogledaj originalni članak

S kojim god ishodom budu završili predsjednički izbori u SAD, Kamala Harris već je ispisala povijest. Kalifornijska senatorica prva crna kandidatkinja za dužnost potpredsjednice u obje velike stranke te jedna od tek četiri žene u povijesti koju je odabrao potencijalni budući predsjednik za dužnost na ovako visokoj razini. Povijesni je to trenutak koji, međutim, nakon rasnih nemira širom Amerike i snažnog rasta pokreta Black lives matter, na mnogo načina nije neočekivan. Naime, pretendent demokrata na predsjedničkim izborima i bivši potpredsjednik SAD-a Joseph Joe Biden još je u ožujku obećao da će kao kandidata za potpredsjednika imenovati ženu pritom se suočavajući s rastućim zahtjevima unutar Demokratske stranke da njegov odabir padne na Afroamerikanku u trenutku kada su SAD potresali prosvjedi zbog policijske brutalnosti nakon ubojstva Georgea Floyda.

Okružna tužiteljica Kalifornije

“Imam veliku čast objaviti da sam za kandidatkinju za potpredsjedničku dužnost izabrao Kamalu Harris, neustrašivu borkinju za malog čovjeka, i jednog od najboljih javnih službenika u zemlji. Zajedno ćemo pobijediti Trumpa”, objavio je Biden na Twitteru. U svom prvom istupu nakon nominacije izjavio je: “Jutros su se diljem nacije probudile djevojčice, pogotovo male crno-smeđe djevojčice, koje se tako često u svojim zajednicama osjećaju zanemarenima i podcijenjenima. Ali danas - samo možda - prvi put vide sebe na nov način kao buduću predsjednicu i potpredsjednicu.”

Očekivano, reakcije na odabir Kamale Harris podijeljene su. Neki analitičari ocjenjuju da je njezin izbor prilično riskantan za Bidena u društvu prožetom seksizmom i rasizmom, na čemu bi Donald Trump, koji trenutačno po anketama ne stoji najbolje i zaostaje za protukandidatom 10 posto, opet mogao poentirati kao i prije četiri godine. No, neki su i skeptični s obzirom na Kamaline promjene u stavovima od umjerenih, lijevih pa sad s Bidenom možda opet u centru. Neki bi glasači mogli propitivati gdje leže njezine temeljne vrijednosti – i ima li ih uopće. No, ono što njezinu kampanju u startu razlikuje od Bidenove, pa i drugih, u tome je što je puno živahnija, što u kampanju daje cijelu sebe i što sa sobom nosi inspirativnu obiteljsku priču. Kamala Devi Harris rođena je 20. listopada 1964. godine u Oaklandu u Kaliforniji. Njezin otac bio je ekonomist s Jamajke koji je studij završio na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji za političkih pokreta 1960-ih. Ondje je, u vrijeme dok su oboje pripremali doktorate, upoznao buduću suprugu Shyamalu Gopalan, koja je potjecala iz nekonvencionalne obitelji s juga i djelovala kao građanska aktivistica. Njihova kći ime je dobila prema svojim indijskim korijenima: Kamala znači lotus, a to je drugo ime za hinduističku božicu Lakshmi i osnaživanje žena.

Kao dijete imala je snažan utjecaj i članova obitelji iz “drugog koljena”: djed je bio borac za neovisnost, a baka je bila aktivistica koja je putovala diljem Indije i educirala žene o kontracepciji. No, Kamalini su se roditelji rastali kada je imala sedam godina pa je djevojčica ostala živjeti s majkom i sestrom Mayom. “Moja je majka vrlo dobro razumjela da odgaja dvije crne kćeri. Znala je da će njezina ‘posvojena’ domovina vidjeti Mayu i mene kao crne djevojke i zato je bila odlučna u namjeri da postanemo samouvjerene, ponosne mlade žene”, napisala je Kamala Harris u autobiografiji “The truths we hold“. Već zarana borbena duha, Kamala je u 13. godini skupa sa sestrom Mayom sudjelovala u demonstracijama protiv odredbe da se djeca ne smiju igrati na travnjaku. Zbog majčina posla pet su godina živjele u Kanadi, a u političku scenu uključila sena prestižnom Sveučilištu Howard. Roditeljima je rekla da želi mijenjati sustav iznutra i da je to put kojim želi da ide njezina karijera.

Karijeru pravnice počela je u uredu okružnoga državnog odvjetništva u Alamedi u Kaliforniji. Postala je okružna tužiteljica za San Francisco 2003. godine prije nego što je izabrana za prvu ženu i prvu crnkinju koja je bila državna odvjetnica u Kaliforniji, inače najnapučenijoj američkoj saveznoj državi. Tijekom prve tri godine, radeći kao okružna državna odvjetnica, stopa osuđivanja u San Franciscu skočila je s 52 na 67 posto. Jedna od njezinih najkontroverznijih odluka ona je donesena 2004. godina kada je odbila dati smrtnu kaznu čovjeku koji je ubio policijskog službenika. Paralelno s poslom tužiteljice, aktivirala se i politički, pa je tijekom dva mandata na toj dužnosti Kamala Harris stekla reputaciju jedne od zvijezda u usponu Demokratske stranke, što je iskoristila za sudjelovanje u izboru pa i odabiru za senatoricu u Kaliforniji 2017. godine. Prošle godine ušla je u utrku za demokratsku kandidatkinju za predsjednika SAD-a, no povukla se premda se neko vrijeme činilo da bi mogla ući među favorite. Zbog mijenjanja stavova u nekim temama, posebno u vezi sa zdravstvenim sustavom, izgubila je podršku birača u anketama te je odustala i prije početka unutarstranačkih izbora. No, nakon što je Biden osvojio kandidaturu, postala je njegova favoritkinja u utrci za mjesto potpredsjednice SAD-a.

Na udaru konzervativaca

Političari na ljevici bučno su pozdravili taj Bidenov izbor. Bivša ministrica vanjskih poslova i prva dama Hillary Clinton rekla je da je “oduševljena što može poželjeti dobrodošlicu Harris kao kandidatkinji” te tvrdi da se ona već “dokazala da je nevjerojatna javna dužnosnica i liderica”. Podršku Harris dao je i senator Bernie Sanders te Barack Obama. “Znam senatoricu Kamalu Harris već dugo. I više je nego spremna za tu funkciju. Provela je cijelu karijeru braneći naš ustav i boreći se za ljude kojima treba pravedan tretman. Ovo je dobar dan za našu zemlju. A sada idemo pobijediti na izborima”, napisao je na Twitteru bivši predsjednik Obama, čija riječ još ima veliku težinu. Zanimljivo, Kamala i Obama imaju burnu zajedničku prošlost, naime, naslovi koji su Kamalu Harris označavali kao “ženskog Obamu” pratili su je godinama, još od perioda dok je bila okružna tužiteljica, pa do završetka predsjedničke kandidature, no ona je takve usporedbe odbacivala. Osobito nakon što je 2013. godine tadašnji predsjednik Barack Obama izrekao dvojbeni komentar izjavivši da je Kamala najzgodnija odvjetnica  u zemlji, što je naišlo na val kritika i osuda za seksizam.

I sama je Kamala smatrala da u profesionalnim odnosima nema mjesta takvim primjedbama, na što je Obama bio prisiljen ispričati se. Šuškalo se da je upravo Kamala Harris bila potencijalna kandidatkinja za šeficu Vrhovnog suda pod Obaminom administracijom iako je poslije rekla da nije zainteresirana. Danas joj je Obama velika potpora. No, konzervativni su analitičari njezinu kandidaturu već proglasili promašajem. Iznijeli su vrlo teške optužbe koje je svojedobno usmjerila prema samom Bidenu te su je opisali kao glavnu metu napada koju će Trump gađati na izborima. Tako je i bilo. Američki predsjednik Trump jedva je dočekao reći kako je iznenađen Bidenovom odlukom da senatoricu Harris izabere za svoju potpredsjednicu s obzirom na to da je “ona prema njemu prije pokazivala krajnje nepoštovanje”.

Naime, Trump je aludirao na činjenicu da je upravo Kamala Harris svojedobno, tijekom predizbora za predsjedničkog kandidata Demokratske stranke, bila vrlo kritična prema samom Bidenu. Tema njezina napada na tadašnjeg konkurenta bili su Bidenovi stavovi o prisilnoj integraciji crnaca i bijelaca u južnjačkim državama šezdesetih i sedamdesetih godina, odnosno prijevozu crne djece autobusima u škole koje su dotad pohađala samo bijela djeca, kao i o Bidenovu prijateljstvu s dvojicom južnjačkih senatora koji su se protivili ukidanju segregacije.

“Ne vjerujem da ste vi rasist i slažem se s vama kad se dajete važnost pronalasku zajedničkog tla (s političkim protivnicima). Ali isto tako mi je bilo vrlo bolno čuti da govorite o reputaciji dvojice američkih senatora koji su tu svoju reputaciju i karijeru izgradili na segregaciji rase u ovoj zemlji... I ne samo to, nego ste na njihovu stranu stali i u protivljenju prijevozu autobusima. Znate, bila je jedna djevojčica u Kaliforniji koja je bila druga generacija koja je integrirana u javne škole. Nju su vozili autobusom svaki dan. A ta mala djevojčica sam bila ja”, rekla je Harris Bidenu u debati u lipnju prošle godine, a Biden se branio riječima da se protivio dekretu o školskoj integraciji ministarstva obrazovanja jer je vjerovao da za to trebaju ostati nadležne lokalne vlasti. Možda još veću štetu svojem današnjem partneru u misiji rušenja Trumpa Harris je zadala u travnju prošle godine kada je podržala žene koje su Bidena optužile za neprimjerene dodire tijekom godina.

Jedna je političarka iz Nevade rekla da ju je Biden poljubio u stražnji dio glave 2014. godine, a neke su pak govorile o neprimjerenim dodirima, zbog čega se i sam Biden ispričao obećavši da će ubuduće više paziti da poštuje tuđi osobni prostor. – Vjerujem im i poštujem njihovo pravo da ispričaju svoju priču i to što su hrabre da to i učine – rekla je Harris u vrijeme kada joj je Biden bio najveći rival za mjesto predsjedničkog kandidata, pa dodala: “Joe Biden kojeg ja poznajem netko je tko se zaista borio za žene i osnaživanje žena te za jednakost žena i djevojaka.” Premda je Kamala Harris u to vrijeme, nakon što se sama povukla iz predizborne utrke, podržala Bidena kao demokratskog kandidata i sudjelovala u njegovoj kampanji pa je tako prikupila 3,5 milijuna dolara na virtualnom skupljanju predizbornih donacija za njega, Trump je danas objeručke dočekao na svjetlo dana izvlačiti njihove nesuglasice iz prošlosti. Tako je nedavno ustvrdio da je Harris u vrijeme debata bila “jako, jako zločesta”.

Afroamerički glasovi

“To me iznenadilo jer se prema Joeu Bidenu odnosila čak gore nego Pocahontas. Pokazala je velik manjak poštovanja prema Joeu Bidenu, a teško je odabrati nekoga tko je tako neumjesan”, izjavio je Trump novinarima aludirajući na demokratsku senatoricu Elizabeth Warren, koju je bio nazvao Pocahontas jer je jednom prilikom lažno navela da ima indijanske korijene. No, odabirom bivše rivalke - koja ga je žestoko kritizirala - Biden nastoji pokazati da je potpuna suprotnost Trumpu, koji “pokazuje ograničen kapacitet za oprost i nastoji kazniti svakoga za koga vjeruje da ga je prevario”. Prema navodima američkih medija, afroameričko pučanstvo sklono je dati svoj glas prvoj “crnoj ženi“ koja se natječe za položaj u Bijeloj kući. Kako piše New York Times, čiji su novinari razgovarali s nizom glasača različite dobi i zanimanja, Harris uživa njihovo povjerenje.

No, zanimljivo je da se Kamala Harris i sama svojedobno našla na meti rasne politike u Americi jer je tijekom svoje kandidature za predsjednicu optužena da zapravo nije “dovoljno crna’”, a neki su u crnačkoj zajednici smatrali njezinu bivšu ulogu tužiteljice u kaznenopravnom sustavu rasističkom. No, svima onima koji su dovodili u pitanje njezin rasni identitet poručila je: “Ja sam crna i ponosna sam što sam crna. Rođena sam kao crnkinja i umrijet ću crna.” Privatnim se životom Kamala Harris ne razmeće, no poznato je da se udala za Douga Emhoffa, korporativnog pravnika u Los Angelesu 2014. godine na maloj privatnoj ceremoniji koju je organizirala njezina sestra. Inače, Emhoff ima dvoje djece iz prethodnog braka. S

ve karte Kamala je bacila na karijeru i puca visoko. Sasvim je izvjesno da uloga Kamale Harris, ako bude izabrana, neće biti ceremonijalna, kao što je često bio slučaj u američkoj povijesti. U slučaju pobjede Biden će se suočiti s mnoštvom problema koje će morati rješavati: pandemija, najveća recesija još od Velike depresije, sustavni rasizam, što znači da bi i Kamala Harris preuzela znatan dio odgovornosti u Bijeloj kući. Mediji nagađaju da bi Joseph Biden, koji je u poodmaklim godinama, mogao odustati od utrke za drugi mandat i ostaviti otvorena vrata Kamali Harris, naravno, pobijedi li najprije na izborima u studenome. Kamala Harris u dobroj je poziciji kao nijedna žena prije nje da postane prva predsjednica SAD-a, možda već 2024. godine.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

JO
jorgen
10:08 22.09.2020.

Već u naslovu se zalažete za anti-demokratsku praksu, kako vas nije sram? Harris NIJE predsjednička kandidatkinja i narod NE BIRA nju, barem po zadnjim informacijama. To što klasično antidemokratska 'Demokratska' stranka (sjetimo se protupravnog uklanjanja Bernieja Sandersa iz kampanje 2016-e) planira postaviti svoju figuru sive eminencije i izigrati povjerenje birača ne znači da vi, tzv. novinari trebate takvu dijaboličnu praksu promovirati i podržavati!

SI
sisavac
08:44 22.09.2020.

hm, a najveća manjina, hispano, nemaju predstavnika?! oni čine 28-29% stanovništva usa, pa da nemaju baš nikog... bijelaca je 60-ak %, crnaca nekih 13 %. i baš su crnci najugroženiji, a čine 90% svih nba igrača, isto tolko u nfl-u... jest da čine i većinu krvnih delikata... i slabi su u školi, ne uče... o da, baš te kamala biti taj glasnik novih vremena, kad će agresivna manjina parazita početi vladati zemljom. šteta što je fidel castro umro. imao bi što gledati.

PL
@ploto@
06:45 22.09.2020.

Negativna selekcija u punom sjaju.Gore da ne može biti.