Vlada prihvaća smanjenje kamata na švicarce za 45 posto

Predstavljajući konačan prijedlog Zakona o potrošačkom kreditiranju, ministar financija Slavko Linić danas je u Saboru rekao da je sinoć održan sastanak s predstavnicima bankarskog sustava, i to na njihov zahtjev, gdje su ponudili nova rješenja za ovaj zakon.

– Vjerujem da je na banke puno utjecao rad Odbora za financije i kako su došli s prijedlogom da ne bi ušli u nikakve sudske tužbe, da ne osporavaju nikakvu ustavnost rješenja, ali su predložili rješenje da nemamo pojedinačno rješavanje svakog građana za troškove švicarca nego da idemo na jedinstvena rješenja jer smatraju da će među njihovim komitentima doći do različitog rješenja – kazao je Linić te dodao da su jutros bankari i poslali konkretni prijedlog.

Veće uštede

– A taj prijedlog glasi da se utvrde ugovorene prosječne cijene u švicarcima, a one su se kretale negdje od 4 do 4,2 posto. I predložili su da tu prosječnu kamatu umanjimo za 30 posto, što znači da bi se trošak švicaraca na taj način kretao oko 2,7 do 2,9 posto. Sadašnji trošak švicaraca je oko 5,3 posto, kada govorimo o kamatnim stopama. Prema tome ponudili su neko rješenje koje znači umanjenje kamatnih troškova za 45 posto u odnosu na sadašnje rješenje – objasnio je ministar te dodao kako će taj prijedlog Vlada razmotriti na sljedećoj sjednici, no misli da bi to moglo biti prihvatljivo rješenje "jer je to znatan doprinos bankarskog sustava u dijelu problematičnih kredita" jer neće značiti sudske troškove, sukobe, a s druge strane bi se svima od 1. siječnja odmah primijenila umanjena kamata.
– Što je problem kod ovog rješenja? Da će svi oni građani koji imaju najveće tečajne razlike na neki način možda imati 0,7 ili 0,8 posto kamatnu stopu veću, ali svi oni drugi građani koji su imali manje, imat će možda nešto veće uštede na kamatama. Ali oni smatraju da su jedinstvena rješenja daleko prihvatljivija nego pojedinačna. Pretpostavljam da bi se Vlada mogla složiti s ovim jer nikome ne odgovaraju sudski procesi pa ne želimo da se i ovaj zakon privremeno opet stavi u stanje mirovanja dok se riješe sudski problemi. Naše je mišljenje da ćemo se možda kao Vlada pozabaviti prijedlogom banaka i dostaviti amandman prije glasanja – objasnio je ministar predstavljajući Zakon na kojem su, kazao je, radili godinu dana jer su nastojali naći kompromisna i zadovoljavajuća rješenja i za građane Hrvatske, za pojedine građanske inicijative, za bankarski sustav, a u isto vrijeme rješenja s HNB-om.

Negativni trendovi

– Godinu dana vidimo da kompromisi i nisu bili postignuti jer bankarski sustav nije voljan i nije htio sudjelovati u izradi novog zakona – primijetio je Linić te podsjetio da je 2013. za Vladu bila godina borbe protiv nelikvidnosti s obzirom na to da je rekord u prošloj godini bio 34,7 milijardi neplaćenih evidentiranih računa.
– Nažalost, kada govorimo o nelikvidnosti građana, tada moramo reći da su negativni trendovi nastavljeni. Pa onda je samo dovoljno reći da su u trećem mjesecu 2013. glavnice u blokadama iznosile 18,75 milijardi na 255 tisuća građana. Podatak od 31. 10. pokazuje da su blokade građana 22, 6 milijardi, što znači 4 milijarde glavnice, to su bez kamata većih blokada i na 290 tisuća građana. Ako analiziramo 22,6 milijardi kuna trenutačnih blokada građana, onda vidimo da financijski sektor, a to je bankarski sektor plus osiguravajuća društva u blokadama, ima 15,2 milijarde ili 67% svih blokada je od strane financijskog sustava i evidentno je sve slabije izvršavanje obveza i rast nelikvidnosti građana RH – objašnjava Linić dodavši kako je državni proračun u blokadama sa 1,5 milijardu ili 7% svih blokada.
– Ono što se, nažalost, pojavljuje jest to da zbog blokada financijskog sektora građani ne plaćaju ni svoje komunalne usluge pa je blokada za komunalije 1,2 milijarde ili 6 posto. A onda dodajemo telekomunikacije pa međusobne odnose građana i njihove blokade i odvjetnike pa ćemo vidjeti da je to još 1,5 milijardu kuna blokade. Osnovni razlog je neplaćanje financijskih obveza pa u tom trenutku slijedi onda i neplaćanje svih ostalih obveza – objašnjava Linić zašto se donosi ovaj zakon.

Kontrirao mu je HDZ-ov Dujomir Marasović opaskom da bi Vladi trebalo i 40 godina da izvuče Hrvatsku iz krize, a Linić mu nije ostao dužan.

– Dva mandata trebaju da bi se počistilo sve ono što ste vi uništili. Ako mislite da se to može u šest mjeseci, recite što ste radili osam godina. Ovdje govorimo i o građanina koji su dužni 22 milijarde kuna. Što ste učinili za njih? Ostavili ih bez radnih mjesta?

Nezavisni Damir Kajin istaknuo je da bankarski prijedlog treba dobro razmotriti jer misli da bi time u povlaštenijem položaju bili štediše u švicarcima nego oni u eurima.