Kamate dva posto više nego u EU

Krajem rujna banke su imale gotovo 49 milijardi kuna odobrenih stambenih kredita, otprilike 6,6 milijardi kuna više nego lani. Iako stambeno kreditiranje usporava, kao i svi drugi kreditni plasmani, ono i dalje ima natprosječne godišnje stope rasta – gotovo 14 posto.

Stambeni su krediti zadržali udio od 40 posto u kreditima stanovništva, a iz banaka stižu najave da će tako i ostati. Ako se može vjerovati onome što kažu bankari, kreditna će suša najprije zahvatiti potrošačke gotovinske kredite.

Potpora građevinarstvu
Takvu orijentaciju najbolje objašnjavaju u Privrednoj banci Zagreb, gdje ističu da je banka odlučila poduprijeti stambeno kreditiranje jer pridonosi razvoju ekonomije – građevinskog sektora i povezanih djelatnosti. Iz Zagrebačke banke, vodeće banke u tom dijelu kreditiranja, kažu da će nastaviti kreditirati građane u skladu sa svojim tržišnim udjelom.

Takvu proklamiranu politiku dobrim dijelom potvrđuju i neke akcije koje su na snazi do kraja godine. PBZ tako nudi fiksnu akcijsku kamatnu stopu u eurima od 5,90 do 6,55 posto, ovisno o godinama i duljini, a Zagrebačka banka promovira kredit dom po mom, gdje imaju niže troškove obrade kredita i različite varijante otplate. Njihove se kamate od 6,1 do 7 posto, ovisno o valuti i dobi. Erste banka nudi kredite uz kamatnu stopu od 5,90 % do 5,99 posto.

Od ukupnog broja odobrenih kredita u Erste banci u ovoj godini, otprilike 85% su gotovinski krediti, a 7 posto stambeni krediti. RBA nudi kredite uz kamatu od 6,60 do 6,95 posto i različite varijante otplate. Trenutno su kamate i do dva postotna poena više nego što su bile u drugoj polovici 2006., kada su u jednom trenutku kamatne stope na stambene kredite sustigle prosječne kamate u eurozoni.

Francuzi kao Čačić
Bankari su zasad oprezni u procjenama trendova; pad inflacije mogao bi potaknuti smanjivanje kamatnih stopa, ali s druge strane globalno pogoršanje kreditnih uvjeta malim zemljama, kao što je Hrvatska, smanjuje pristup stranim izvorima financiranja.

Europske monetarne vlasti sve čine kako bi smanjile kamatne stope i tako potaknule potrošnju: Francuzi su pokrenuli državnu poticajnu stanogradnju po uzoru na Čačićevu kako bi održali razinu investicija u stanogradnju.

Ekonomisti su izračunali da porast kamatne stope jedan posto znači pad prosječnog maksimalnog stambenog kredita za prosječnog zaposlenika oko 12 posto, odnosno pad potražnje za stambenim prostorom 12 posto. Čini se da svjedočimo takvom trendu, s tim što nitko ne očekuje ozbiljniju krizu na tržištu nekretnina, koje će se u sklopu priključenja EU liberalizirati te će se pojaviti i novi kupci.