Građani koji će se odlučiti na upis novog izdanja državnih obveznica mogu računati da će na njih u dvije godine do dospijeća ostvariti kamatnu stopu i/li prinos od najmanje 3,25 posto. Dakle, u trenutku izdanja ona ne može biti niža, već eventualno viša od toga.
Čeka se interes
Minimalna kamatna stopa/prinos upravo je ono zbog čega se danas najviše iščekivala službena objava javnog poziva na upis novih obveznica, prvih u kojima se Ministarstvo financija odlučilo upis ponuditi i takozvanim "retail" investitorima, a ne samo "kvalificiranim" velikim ulagateljima.
Kako je najavljeno još prošlog četvrtka, prvi od dva kruga upisa, koji je namijenjen građanima (rezidentima RH), počinje u srijedu u 8 sati i trajat će do iduće srijede u 20 sati, a minimalna uplata koju mogu izvršiti je 500 eura. Gornje granice upisa nema. Već prošli tjedan jasno je dano do znanja da se izdanjem cilja prikupiti oko milijardu eura, kao i da će se konačni uvjeti - prinos do dospijeća, kamatna stopa, količina tj. iznos izdanja te alokacija - utvrditi po zaključenju upisa. On je pak predviđen u dva kruga, s time da je drugi namijenjen institucionalnim investitorima. Samo izdanje zaključit će se 8. ožujka.
Hoće li u idućih tjedan dana biti masovnih odlazaka u poslovnice pet vodećih banaka koje su ujedno vodeći agenti izdanja (Zaba, PBZ, Erste, RBA, OTP) plus Hrvatske poštanske banke kao koaranžera, prerano je govoriti. U javnom pozivu navedene su i adrese poslovnica u kojima će se odvijati upis, a pored toga obveznice će se moći upisivati i putem digitalnih kanala. tj. internetskog bankarstva tih banaka. Prema objavljenom popisu, krajnji rok za uplatu sredstava po upisu u 1. krugu utvrđen je za 2. ožujka, tj. dan nakon zaključenja tog kruga.
Ministar financija Marko Primorac rekao je pak kako Vlada "neće imati nagovaračku kampanju", što god to značilo. Utvrđeni minimalni prinosi, pak, više-manje odražavaju trenutačne tržišne kotacije za postojeće eurske obveznice usporedive ročnosti (dospijeća 2025.). Oni, naime, ovih dana iznose oko 3,3 posto.
Hoće li pri definiranju konačnih uvjeta Ministarstvo financija odrediti nešto viši prinos odnosno kamatu u odnosu na javnim pozivom određeni minimum od 3,25 posto, znat će se tek za dva tjedna.
To će, za početak, svakako ovisiti o ukupno iskazanom interesu u oba kruga upisa. Ako potražnja premaši ciljanih milijardu eura, država se može odlučiti i za nešto veći iznos izdanja, ali ako interes bude višestruko veći, alokacija će podrazumijevati "rezanje" upisanih količina. Prema javnom pozivu, izdavatelj pritom "zadržava pravo napraviti alokaciju u odnosu na sve ulagatelje koji su valjano sudjelovali u razdoblju ponude, ali ne postoji obveza da se obveznice proporcionalno alociraju ulagateljima".
Mogući ‘višak potražnje’
Drugim riječima, Ministarstvo se pri tom "rezanju" može voditi nizom parametara, od prirode potražnje u prvom i drugom krugu ili poticanja stvaranja urednog i likvidnog tržišta, pa do ciljane konačne strukture imatelja obveznica u smislu raspršenosti i zastupljenosti fizičkih osoba kao ulagatelja. Iz navedenih parametara jasno se može iščitati da će prednost u alokaciji u slučaju "viška potražnje" dati građanima. Oni investitori kojima će u raspodjeli na kraju pripasti manje nego što su upisali/uplatili, višak uplata će se vratiti u roku od sedam dana.
VIDEO: Dobre vijesti za 1,2 milijuna umirovljenika: Objavljeno je koliko će veće biti mirovine
Ako je inflacija 10%, što vjerojatno nije, a kamata na obveznici 3,25% onda svaki građanin koji uloži novac u obveznicu u dvije godine izgubi najmanje 6,75% od glavnice. Znači da ti koji imaju novac trebaju ulagati u nekretnine ili nešto slično tome tim više što statistički podaci govore da su nekretnine najviše poskupile. Ulaganje novca u nekretnine, a ne u gospodarstvo, inicira ekonomsku krizu. Za tu situaciju su krvci i banke jer na oročenu štednju je kamata mala, a na kredite velika.