Na zdravstvu se gube i dobivaju izbori, rekao je jednom dr. Branislav Kocman, pionir transplantacija u nas i zaštitno ime bolnice Merkur. No u predizbornoj kampanji pa ni u postizbornim natezanjima upravo o zdravstvu nije bilo – ni riječi. Ma koliko se pričalo o reformama, ovaj sektor koji se tiče svih građana Hrvatske nije ni spomenut. Netom prije formiranja Sabora oprezno se počelo vaditi zdravstvenu reformu te je preko noći kao ključni potez nove vlasti za zdravstvo osvanuo takozvani “kanadski model”. Zaključak nije nelogičan, ponajprije zbog izbora mandatara koji dolazi upravo iz Kanade, usto su još lani kanadski zdravstveni dužnosnici bili gosti HDZ-ova Odbora za zdravstvo.
Prava se neće smanjivati
Predsjednik tog odbora prof. dr. Ante Ćorušić otvoreno kaže da u reformi zdravstva nisu koristili isključivo kanadska iskustva, nego i drugih zemalja, a temelj cijelog tog projekta koji zasigurno najviše interesira građane jest da se prava koja imaju neće smanjivati niti će im zdravstvo postati skuplje. Strah od “kanadizacije” već je u javnost došao od sindikata i udruga pacijenata koji su uprli prstom u jačanje privatnog sektora u zdravstvu, a oglasio se i ministar u odlasku Siniša Varga, koji je također odrastao u Kanadi, rekavši da je tamo puno manje državnih zdravstvenih ustanova. No tko bi si ikad politički dopustio ukidanje ijedne bolnice? Stoga takva crtica u planu sigurno nije ni novoj vlasti, ali privatni sektor će ojačati. To pak ne znači “amerikanizaciju” jer se planira osnivanje – neprofitabilnih – privatnih bolnica.
– Dobit koju ostvare moraju reinvestirati u sustav zdravstva, a ne od toga kupovati jahte. Dakle, pojednostavit ćemo osnivanje privatnih bolnica u zakonodavnom okviru, ali će dobit morati reinvestirati u opremu i zapošljavanje. Od ukupnih zdravstvenih troškova stanovništva Hrvatske 1,5-2 posto odlazi privatnom sektoru. U usporedbi s ostalim članicama EU to i nije puno, u Češkoj je to pet, u Njemačkoj 11 posto – otkriva prof. Ćorušić dodajući da će HZZO ostati jedini neprofitni državni osiguravatelj. Promjene u osiguranju, naime, slijede u smislu tržišne orijentacije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja. Sva nadogradnja usluge, primjerice izbor bolje bolničke sobe ili biranje liječnika imenom i prezimenom, naplaćivat će se i to će si priuštiti oni koji to mogu. Stoga će se iz Kanade ili točnije tamošnje pokrajine Alberte preuzeti ono primjenjivo u hrvatskom zdravstvu. I prof. Ćorušić kaže da treba održati tradiciju i očuvati svoj sustav koji je nešto socijalnijeg karaktera od onog u spomenutoj kanadskoj pokrajini. Činjenica je, nadalje, i da je zdravstveni trošak po glavi stanovnika tamo višestruko veći no kod nas. Iz proračuna izdvajaju 10 posto za zdravstvo odnosno dva posto više no u Hrvatskoj, a zdravstvena prava imaju većinom sva pokrivena, izuzev dijela usluga stomatologa i lijekova, akupunkture te estetske kirurgije. Kanađani su iznimno zadovoljni svojim zdravstvom, takvu je ocjenu dalo njih više od 80 posto u izvješću Alberta Health Service, gdje stoji, primjerice, i kako se u prosjeku na elektivne zahvate čeka mjesec dana, na pregled u hitnoj 1,4 sata, a liječnik primarne zdravstvene zaštite u prosjeku godišnje zarađuje 200 tisuća dolara. Upravo su liječnici primarne zaštite prva adresa kada se pojavi neki zdravstveni problem te oni upućuju dalje na potrebnu pretragu ili pregled specijalistu. Smjer je to koji će se i u nas dalje razvijati, što nam potvrđuje prof. Ćorušić dodajući kako se planiraju poboljšati uvjeti rada upravo liječnika primarne zdravstvene zaštite, ali najavljuje i novi sustav specijalizacija.
Most zasad bez komentara
– Uvest ćemo nacionalni plan specijalizacija jer ne može svatko dobiti specijalizaciju klijentelistički ili nepotistički kako mu odgovara. Dodjeljivat će se dva puta godišnje, a specijalistički ispit će se centralizirati i održavati dva puta godišnje. Tako ćemo dignuti kvalitetu obrazovanja mladih specijalista koji će nakon pet godina edukacije polagati i pisani specijalistički ispit usklađen sa stručnim društvima Hrvatskog liječničkog zbora – objašnjava dodajući da će se subvencionirati rad liječnika u područjima posebne državne skrbi te nadarene slati na školovanje i u inozemstvo. Dio je to mjera kojima se nastoji poboljšati uvjete rada liječnika kojih, kaže prof. Ćorušić, ne nedostaje dramatično. Za stav Mosta nezavisnih lista o zdravstvu nismo uspjeli stupiti u kontakt s dr. Ines Strenjom Linić.
>> "U zdravstvu smo napravili velike iskorake koje svi priznaju"
Ne smeta mi što izdvajam za zdravstvo, a ne koristim skoro pa ništa. Hvala Bogu na tome. U takvim stvarima čovjek mora biti solidaran. Američki model mi je grozan i ne želim da ikad ikome u Hrvatskoj takvo nešto dođe u misli.