danas u večernjem

Kandidata za otpis dugova ima puno, kome će Europa morati pomoći?

Foto: VL
naslovnica
Foto: Reuters/PIXSELL
European Commission President Jean-Claude Juncker (L) and European Council President Donald Tusk (R) welcome Chinese Premier Li Keqiang at the European Council headquarters ahead of of a EU-China summit in Brussels June 29, 2015. REUTERS/Yves Herman
08.07.2015.
u 00:03
Italija ima jako malo i srednje poduzetništvo, Portugal se vratio poljoprivredi, a gdje je tu Hrvatska?
Pogledaj originalni članak

Javni dug veći od jednogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda osim Grčke ima još pet država članica Europske unije: Italija, Portugal, Irska, Cipar i Belgija, a na granici se još nalaze Španjolska (97%) i Francuska (95%). Sve je više prijedloga da se Grčkoj otpiše dio duga, s jednim takvim jučer je izašao i njemački Bild, a ako se krene s otpisom dugova samo jednoj zemlji, pitanje je mogu li na njega računati i druge.

Zbog njezine specifičnosti Belgija se ne percipira kao rizična država, Irska se uz pomoć MMF-a oporavlja od bankarskog potresa, a kad god se govori o novim mogućim žarištima, upire se prstom u Italiju i Španjolsku, prije svega zbog snage i veličine tih zemalja. Grčka ni po visini duga ni po broju stanovnika ne predstavlja prijetnju Europskoj uniji kao što bi to mogla biti Italija jer je treća po veličini europska ekonomija, ili Španjolska, država koja je najvećim dijelom stradala zbog promašenih investicija njezinih banaka i nekretninskog buma u kojemu su sudjelovale i velike europske banke te nekretninske agencije.

U eurozoni već drugu godinu traje tiha zamjena skupih državnih dugova jeftinijima, na čemu, uz jače ili slabije negodovanje Njemačke, marljivo radi Europska središnja banka i njezin guverner Mario Draghi. Zamjena dugova provodit će se ove i iduće godine, na čemu posredno profitiraju i zemlje koje nemaju euro, poput Hrvatske, jer se mogu jeftino zadužiti.

>>Cijelu priču pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od srijede ili prelistajte u našem e-izdanju.

>>Temelj sukoba pitanje treba li Grčkoj otpisati dio duga ili ne

>>U današnjem Večernjem među ostalim donosimo i ove teme:

Pekari znaju gdje je zarada: Lani prodano 50 milijuna peciva više

Krešo Ćosić bio je mormon pa je za kaznu u JNA u Sarajevu bio konjovodac

Što morate znati o zaštiti od UV zračenja

Ljubavna priča Zrinke i Nike

Foto: VL

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

Avatar TvojUjko
TvojUjko
22:07 07.07.2015.

Zbog grckoga NE Srbima skuplji krediti

DJ
djure1
01:34 08.07.2015.

ako je inozemni dug porastao u prva tri mjeseca ove godine za gotovo 2,7 milijardi eura, ili za gotovo 6 posto (službeni podaci) onda to znači da brojimo dane, a ne godine do trenutka kada će nam otuđena vlast priznati da Hrvatska nije u stanju vraćati dugove, odnosno da smo u situaciji u kojoj se ovih dana našla Grčka! Zna li itko koliki je naš sveukupni vanjski dug kada se stalno rade reprogrami i refinanciranja, jesu li česti reprogrami uz nove kamate razlog tako vrtoglavog povećanja duga te je li točna pretpostavka da politička i financijska oligarhija iz nekog razloga skriva visinu duga od naroda, upitali smo ekonomske analitičare i znanstvenike koji se bave ovom problematikom. ”Ne zna se koliko je ukupni vanjski dug Hrvatske, zbog stalnih reprograma i refinanciranja. Ne znamo za iznose novih dugova, jer pri reprogramima duga novac niti ne dolazi u Hrvatsku, već se samo postojećem dugu pripiše novi dug. Točnije, 10 do 20 posto novca dolazi u zemlju, a 80 do 90 posto novog duga se samo pripiše. Iz toga vidimo da je država u stvari agent banaka, a ne građana. Oni ubacuju novac koji je čak 150 puta skuplji nego što bi bio da ga proizvodi Hrvatska narodna banka! Radi se o protuustavnom zaduživanju, jer su narodne banke odgovorne za financijske tokove u državama. Radi se, dakle, o veleizdaji političkih elita. One ne zadužuju državu, već rodne listove svojih građana, dakle stanovništvo zemlje. Nama ostaje dug, premda nas nitko o tome ništa nije pitao. Pravi razlog, odnosno pozadina takvog zaduživanja, je namjera da građani bankrotiraju. ‘Elita’ nam želi oteti sve, da ne trošimo resurse, koje oni hoće sačuvati za sebe. Zato žele ljudima uzeti svu imovinu, da ne voze automobile, da se ne griju, da ne zagađuju zrak, kako bi resursi ostali sačuvani. To je bit cijele ove igre”, ističe nezavisni ekonomski analitičar Dinko Bartulović. Slično tvrdi i ugledni znanstvenik, dr. Slavko Kulić, koji je svojim javnim istupima prije mnogo godina prvi, koliko znamo, i otvorio ova pitanja (osim njega o ovim temama je prije četiri-pet godina za Dnevno govorio jedino mr. Karino Hromin Sturm). ”Pravo je pitanja koliki je doista dug Hrvatske. Ne zna se, jer Sabor nitko nije pitao da odobri zaduženje države, niti je narod o tome odlučivao na referendumu. Ni politička oligarhija ne zna koliki je dug države, niti ih to zanima. Pitanje je zna li točan iznos financijska oligarhija. Problem je u sustavu vladanja na dug. No, mi možemo osporiti legalitet tog duga. Svaki reprogram duga i svako novo zaduživanje bi trebao ratificirati Sabor. Ovako je to nelegitiman dug i to treba poručiti vjerovnicima, da ne kažu da nisu znali”, naglašava dr. Kulić. Dodaje potom kako je na činjenicu da je i njihov dug nelegitiman, upozorio i Grke prije deset dana. ”Neka se vjerovnici raspitaju kome posuđuju. Neka pitaju ministra financija je li odluka o zaduživanju ratificirana u parlamentu. Treba im poručiti da narod neće plaćati dugove za koje ne zna. Očito je da financijska oligarhija zapovijeda političkoj. Lakoća reprogramiraja, refinanciranja i novog zaduživanja razlog je vrtoglavog rasta duga. Na to nitko ne obraća pažnju. Nedavno smo bili dužni 60 posto BDP-a, a sada smo, prema podacima koji se objavljuju, dužni barem dvostruko više! No, tko zna koliki je dug doista. To se taji. Problem je u suStavu vladavine na dug i taj sustav treba hitno mijenjati” ''Neka se raspitaju kome posuđuju. Neka pitaju ministra financija je li odluka o zaduživanju ratificirana u parlamentu. Treba im poručiti da narod neće plaćati dugove za koje ne zna'' Slavko Kulić

DU
Deleted user
07:05 08.07.2015.

A gdje je tu Hrvatska pita se u članku? Realno gledano morali bi smanjiti plaće i penzije za više od pola jer država odnosno političari ne žele smanjiti svoju rastrošnost. Nitko se ne želi ničega odreći i doći ćemo u poziciju da će nam jednostavno nametnuti nekoga tko će upravljati sa svime u državi. Slično kao kada na zapadu netko bankrotira pa dobije za vrat poreznik koji preuzme svu njegovu imovinu i onda poreznik određuje koliko će zadužena osoba trošiti. Eto u tom smjeru Hrvatska ide i to je neizbježno.