Ovo nije samo dobra vijest za Bosnu i Hercegovinu nego i za Europu – poručila je Federica Mogherini, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU, na svečanosti u Bruxellesu na kojoj je BiH jučer formalno podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.
– Ovo je snažna poruka građanima EU da je naš proces integracije i dalje moćan – dodala je Mogherini. – Možete računati na nas da ćemo nastaviti raditi istom energijom, istom predanošću, istim zajedništvom prema istom smjeru, a to je zajednička budućnost – rekla je Mogherini i pohvalila predsjednika Predsjedništva BiH Dragana Čovića na pokazanom vodstvu o ostvarenju cilja o podnošenju zahtjeva.
– Kad smo postavili svoje planove protekle godine, mnogi nisu vjerovali, znajući kakve kompleksne odnose imamo u BiH, da ćemo biti u poziciji da apliciramo za članstvo u EU. Danas je poseban, neki će reći povijesni dan za BiH, jer imamo u što vjerovati – rekao je Čović na konferenciji za novinare u Bruxellesu nakon svečanosti na kojoj je predana aplikacija.
Svečanost se odvijala na marginama sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova EU, a mnogi ministri naglašavali su kako čestitaju BiH, podupiru njezin put prema EU i vjeruju u uspjeh.
– Hrvatska pozdravlja čin podnošenja kandidature BiH za članstvo u EU. Perspektiva članstva u EU je poticaj preobrazbi društva na temelju zajedničkih europskih vrijednosti. To će biti mukotrpan proces, ali je bitno da je on pokrenut – rekao je novi hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač. Dodao je kako će BiH u Hrvatskoj imati snažnog partnera u provedbi svih reformi koje su potrebne na europskom putu. – Bit ćemo strogi, ali pošteni u pomaganju i ocjenjivanju provedbe reformi BiH na putu u EU – najavio je ministar Kovač.
Ostvariti ravnopravnost
Na pitanje hoće li se kroz najavljene promjene izbornog zakona u BiH riješiti i pitanje jednakopravnosti Hrvata, Kovač je odgovorio kako službeni Zagreb zagovara jednakopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda te da će podržati i “svako rješenje koje će ostvariti tu ravnopravnost”.
Nova hrvatska Vlada čvrsto stoji na poziciji da su kandidatura za EU i rješavanje hrvatskog pitanja u BiH dvije strane iste medalje te da će europske reforme dovesti do toga da Hrvati u BiH imaju bolju poziciju kakvu zaslužuju. Službeni Zagreb slaže se s ocjenom Dragana Čovića da promjene izbornog zakona mogu “za sva vremena” osigurati da Hrvate u Predsjedništvo i u Dom naroda ne bira neki drugi narod.
– Siguran sam da će ovo biti dodatno ohrabrenje da u idućih mjesec dana završimo priču o izbornom zakonodavstvu u BiH – rekao je Čović u Bruxellesu.
– Mnogi sumnjaju da mi to možemo napraviti, ali ja vjerujem da ćemo time ojačati svoju vjerodostojnost jer vjerujem da ćemo u idućih nekoliko mjeseci dobiti pozitivno mišljenje Bruxellesa i s pravom planirati iduće godine naš kandidatski status – dodao je.
Hrvatska je, u vrijeme premijera Zorana Milanovića i šefice diplomacije Vesne Pusić, potaknula unutar EU novi pristup prema BiH, u kojem se napredak mjeri socioekonomskim reformama, a ne toliko trenutačnom implementacijom presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, na kojoj su Europska komisija i Vijeće EU prije inzistirali kao na preduvjetu za bilo kakav pomak BiH prema aplikaciji za članstvo u EU.
– Međunarodna zajednica s nama je uložila puno napora oko izbornog zakona i te presude iz Strasbourga, ali bez uspjeha. No ovaj put ćemo to napraviti sami. Budite sigurni da ćemo u tome uspjeti. Ja sam uvjeren – rekao je predsjednik Predsjedništva Dragan Čović. Sljedeći korak nakon apliciranja za članstvo u EU jest na Europskoj komisiji koja će trebati izraditi mišljenje (tzv. avis) o spremnosti zemlje za otvaranje pregovora s EU. Komisija će poslati Bosni i Hercegovini upitnik s tisućama pitanja o političkom i pravnom sustavu, bh. zakonodavstvu, strukturi stanovništva, gospodarskom potencijalu itd.
Carinske povlastice
Za Bruxelles je ključno da BiH ima jedan mehanizam vlasti na razini države koji komunicira s EU, a ne da se razne razine vlasti miješaju i da se ne zna tko je za što zadužen ili tko što treba napraviti da bi se išlo dalje na europskom putu.
– Koordinacijski mehanizam jedan je od uvjeta. Jer, teško je ako nemate jedan mehanizam da razgovarate s nama – rekao je Johannes Hahn, europski povjerenik za susjedstvo i pregovore o proširenju.
Prvi sljedeći korak koji je na bh. vlastima prilagodba je Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju tako da se ispoštuje princip “tradicionalne trgovine”, odnosno da se carinske povlastice koje su hrvatski proizvodi uživali dok je Hrvatska bila članica zone slobodne trgovine CEFTA preslikaju u skladu s činjenicom da je Hrvatska sada članica EU. BiH je posljednja od zemalja članica CEFTA-e koja to još nije učinila.
– To je naša obveza. Već sutra imamo pregovarački tim u Sarajevu. Nema razloga da se ne usuglasimo s predstavnicima EU o dvije sporne stvari, a to su mlijeko i meso, odnosno da zaštitimo domaću proizvodnju, a usvojimo sve standarde EU – rekao je Čović.
Ništa od toga, nemožeš voziti a drugi ti povlači ručnu kočnicu.