Kaptolu nisu po mjeri ni Bandić ni Josipović

Ni Josipović ni Bandić nisu po mjeri Kaptola, moglo bi glasiti najkraće tumačenje crkvenoga stava koji se očitovao u najnovijem broju Glasa Koncila.

Loša prva liga
“Rezultati prvoga izbornog kruga za predsjedničke izbore, sudeći po očitovanjima u predizbornoj kampanji i po njihovu ranijem djelovanju, ne daju baš utemeljenu veliku nadu da će baš budući predsjednik biti ona nužna poluga koja bi počela stvarati preduvjete za mogućnost stvarnoga zaokreta”, piše u svom redovitom tjednom komentaru glavni urednik toga tjednika vlč. Ivan Miklenić.

“Svi kandidati u predugoj i medijski kao nikada dosada manipuliranoj kampanji jasno su se očitovali o potrebi zaokreta, no ni među njima ne postoji suglasnost u čemu bi se to trebao sastojati zaokret, štoviše i među njihovim poimanjima »zaokreta« razlikovanje ide do potpune suprotstavljenosti odnosno kontradiktornosti.

Najveća Ahilova peta najveće većine kandidata, a osobito onih medijski rangiranih u tobožnju prvu ligu, jest odnos prema univerzalnim vrijednostima bez kojih nije moguće izgraditi zdravo društvo, a koje još uvijek nisu na stvarnoj cijeni u stranačkim i političkim vodstvima”, ocjenjuje predizbornu kampanju Miklenić.

Tvrdi da su kandidati bili licemjeri koji su se ulagivali biračima “u službi njihova zavaravanja i pridobivanja poprimala je na momente degutantne razmjere tako da mnoge njihove riječi doslovno ne znače baš ništa, osim što otkrivaju golemu potrebu za osobnim promaknućem”. Zbog praznih retorika hrvatsko je društvo osuđeno je na daljnje poniranje i grcanje u svim mogućim krizama.

Ne razmišljaju naglas
Osim Miklenića, u Crkvi nitko drugi ne razmišlja naglas.

– Teško je bilo što reći a da se nekome ne zamjerite. To je stvar naših građana i oni su dužni procijeniti koja bi od te dvije osobe više odgovarala službi predsjednika – rekao je teolog prof. dr. Adalbert Rebić, dodajući da i Bandić i Josipović imaju jednake šanse.

– Crkva će prihvatiti onoga koga narod izabere jer nema alternative. Crkva ga mora prihvatiti bez obzira na vjerski i svjetonazorski stav. Na to ne može utjecati i ne smije biračima davati takve naputke.

Važno je da osoba ima kvalitete za obavljanje predsjedničke dužnosti, i to one koje su definirane Ustavom. Uostalom, u Ustavu nije naznačeno da predsjednik treba biti vjernik, a još manje katolik – kaže dr. Rebić, dodajući da će Crkva sigurno surađivati s onim koji od naroda bude izabran.

– I Mesić se katkad izjašnjavao kao agnostik, a katkad kao vjernik, ali Crkva u tome pogledu nije imala nikakve zamjerke – dodaje Rebić.

Bandić samo u 2008. Crkvi darovao oko 4 milijuna kuna
Milan Bandić poznat je kao veliki donator crkvenih potreba, pa je tako u 2008. donirao Crkvi oko četiri milijuna kuna, dao je tri milijuna kuna za obnovu zagrebačke katedrale, gradi sa Zagrebačkom nadbiskupijom 2500 socijalnih stanova, 350.000 kuna donirao je Šibenskoj biskupiji, 170.000 Zadarskoj, pomogao gradnju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, financirao uvođenje grijanja u đakovačku katedralu...

Pritom se deklarira kao praktični vjernik, tj. onaj koji redovito pohađa crkvena slavlja, krsni je kum čak 115 puta, a nijedan značajniji javni nastup mu ne prolazi bez zaklinjanja u Boga. U Crkvi je poštovan i omiljen.

Ivo Josipović se izjašnjava kao agnostik, ali je zanimljivo da se u svome pohodu na Pantovčak susreo sa sljedećim biskupima i nadbiskupima: kardinalom Josipom Bozanićem, riječkim nadbiskupom Ivanom Devčićem, varaždinskim Josipom Mrzljakom, đakovačko-osječkim nadbiskupom Marinom Srakićem, kardinalom Vinkom Puljićem...

No, njegov odnos s Crkvom neće biti obilježen toliko njegovim osobnim relacijama s crkvenim vrhom, nego više tzv. Račanovim razdobljem, koje je (na iznenađenje mnogih u Crkvi) bilo i te kako povoljno za Crkvu.