Intervju

Karamarko: Ne istražujem komunističke zločine zbog izbora

Foto: 'Boris Scitar/Vecernji list'
'obz.. Zagreb ...10.12..2008. tomislav karamarko,ministar unutrasnjih poslova republike hrvatske Photo: Boris Scitar/Vecernji list'
Foto: Robert Anić/PIXSELL
karamarko
Foto: 'Patrik Macek/Vecernji list'
'29.09.2009., Zagreb - Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko i ravnatelj policije Oliver Grdic urucili su, povodom Dana policije, nagrade najboljim policajcima. Photo: Patrik Macek/Vecernji
Foto: Željko Hladika/PIXSELL
karamarko
Foto: Antonio Bronić/PIXSELL
\'03.11.2010., Zagreb - Tomislav Karamarko ministar unutrasnjih poslaova Republike Hrvatske. Photo: Antonio Bronic/PIXSELL\'
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
Jurica Galoić/PIXSELL/ilustracija
Autor
Ivanka Toma
13.02.2011.
u 18:02
Da sam 2007. bio ministar policije, sigurno bih nešto poduzeo u vezi s Purdom, ustvrdio je Karamarko
Pogledaj originalni članak

Da je bio ministar policije 2007. godine, kada je raspisana tjeralica za Purdom, možda bi nešto učinio. Rekao je u to u intervjuu Hrvatskom radiju Tomislav Karamarko, dodajući da ne želi sada glumiti Supermana, ali bi sigurno nešto pokušao poduzeti da je 2007. bio ministar.

Odbacio je optužbe da pokreće istrage za komunističke zločine iz Drugog svjetskog rata u svrhu predizborne kampanje. Čudi se problematiziranju iznosa koji bi trebalo izdvojiti za iskapanja.

Hrvatskom radiju Karamarko je rekao da je njegova politička orijentacija kršćansko-demokratska. O temi ulaska u HDZ podsjetio je da ima iskaznicu iz 1990./91. godine, ali se kasnije razišao s HDZ-om. Naveo je da ima političke ambicije, ali još ne želi reći hoće li se vratiti u HDZ.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 809

KA
kajinx
20:45 13.02.2011.

13.02.2011. u 20:40h juragura je napisao/la: Da bi dokazao da nije predizborna kampanja, KaraMarko će najprije istražit: KRONOLOGIJA POKOLJA HRVATA 1991-1993 Svibanj 1991. pokolj u Borovu Selu 2. svibnja 1991. 12 osoba. Napad na policijsku ophodnju. Srpanj 1991. pokolj u Kuljanima 26. srpnja 1991. Počinili pobunjeni Srbi. Kod Dvora na Uni. Masakr zarobljenih civila. Pokolj u Zamočama 26. srpnja 1991. Četnici. Masakr hrv. policajaca. Pokolj u Strugi 27. srpnja 1991. 12 osoba. Četnici iz Dvora na Uni. Hrv. civili iz Zamlaća kao živi zid. Masakrirano 5 hrv. policajaca. Istog dana su ubijene još 3 osobe u Dvoru. Pokolj u Kozibrodu 26. srpnja 1991. 10 osoba pripadnika hrvatskog MUP-a. Pokolj u Dalju 1. kolovoza 1991. Pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a i ZNG-a. Pokolj 25 civila. Pokolj u Lovincu 8. kolovoza 1991. 5 osoba. Radnici na željeznici, ubili ih kolege s posla, iz susjednog sela. Pokolj u Kraljevčanima 14. kolovoza 1991. 5 osoba. 5 staraca. Pokolj u Bjelovcu 14. kolovoza 1991. Kod Petrinje. Pokolj u Lovincu 14. kolovoza 1991. Kod Gospića. Pokolj u Pecki 16. kolovoza 1991. 4 osobe. Srp. vojska. 4 starije osobe. Čuntić i Dragotinac. 16. kolovoza 1991. pokolj policajaca u Žutoj Lokvi. 24. kolovoza 1991. 4 osobe. Pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a. od Srp. Vojske. Pokolj u Skeli kod Gline 29. kolovoza 1991. 10 osoba. Rujan 1991. pokolj u Graboštanima, Stublju i Majuru. 3. rujna 1991. 20 Hrvata. Pokolj u Četekovcu kod Kostajnice, od Srp. Vojske. 3. rujna 1991. 24 Hrvata.. Balincima i Čojlugu, kod Slatine, Srp. vojske. Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991. 20 masakriranih hrv. gardista. Tijela su otkrivena potkraj siječnja 1992. Petrinja, položaj oko nove bolnice. 18. rujna 1991. 17 masakriranih osoba pripadnika ZNG. Autokamp Grabovac, Plitvička Jezera 25. rujna 1991. 3 malodobne osobe. Srp. vojska. (JNA) Listopad 1991. pokolj u Gornjem Viduševcu kod Gline 1. listopada 1991. pokolj u Čorcima 4. listopada 1991. pokolj u Vagancu 9. listopada 1991. pogrom u Lovasu 10. listopada 1991. pokolj u Širokoj Kuli kod Gospića 13. listopada 1991. pokolj u Bukovcu 16. listopada 1991. U općini Perušić, pokolj u Novom Selu Glinskom 16. listopada 1991. 32 osobe, kod Gline. Pokolj u Karancu 17. listopada 1991. 4 hrv. civila Mučeni u policijskoj postaji Beli Manastir i smaknuti na farmi. Pokolj u selima Skakavcu i Brešanima. sredina listopada Pokolj kod Baćina 20. listopada 1991. Pokolj u Lipovači 28. listopada 1991. Lipovača/Drežnik. Pokolj u Petrinji 4. studenog 1991. 76 osoba. Pokolj u Poljanku 7. studenog 1991. 6 civila. U općini Korenica. Pokolj u Petrinji 8. studenog 1991. 42 osobe (16 djece). Pokolj u Erdutu 9. studenog 1991. 15 osoba. TO SAO SBZS i arkanovci. Žrtve su Hrvati i Mađari. Pokolj u Erdutu 11. studenog 1991. 5 civila. TO SAO SBZS i arkanovci. Žrtve su Hrvati i Mađari.] Pokolj u Saborskom 12. studenog 1991. JNA i pobunjeni Srbi iz Plaškog. Ovčara 18. studenog 1991. Masakr u Škabrnji 18. studenog 1991. Pokolj u selu Klancu sredina studenog 1991. 20 hrv. civila. Četnici. Kod Slunja. Pokolj u Dabru 21. listopada 1991. 7 osoba. Kod Vrhovina. Ekshumirani su 4. travnja 1992. Pokolj u Vrhovinama 22. i 23. studenog 1991. 8 hrv. civila. Četnici. Vrhovine i Dabar. Pokolj u Smoljancu 4. prosinca 1991. 7 osoba. Plitvički kraj. Pokolj u Čanku 10. prosinca 1991. Uk. 7 civila. U općini Korenica. Pokolj u Gornjim Jamama 11. prosinca 1991. 15 hrv. civila (3 malodobne djece) Pripadnici postrojbe t.zv. RSK t.zv. \"šiltovi\". Gornje Jame, Glina. Pokolj u Voćinu i Humu kod Slatine 12.-14. prosinca 1991. 47 hrv. civila. Voćin i Hum kod Slatine. Pokolj u Kostrićima 15. prosinca 1991. 16 hrv. civila (2 djece od 2 i 4 godine.) Srp. odmetnici. Kod Hrv. Kostajnice. Pokolj u Joševici 16. prosinca 1991. 21 hrv. civil (4 djece). IDG Jose Kovačevića i \"Šiltovi\". Joševica na Banovini, od Gline. Pokolj u Erdutu 26. prosinca 1991. 7 osoba. Žrtve su Hrvati i Mađari. Pokolj u Jasenicama 30. prosinca 1991. 5 hrv. civila (5 staraca). U zadarskom zaleđu Siječanj 1992. pokolj u Polju i Lađevačkom selištu 16.-21. siječnja 1992. 10 osoba. Četnici. 10 hrv. civila. Kod Slunja. Pokolj od strane Četnika u zaseoku Šašići kod Ervenika (Knin). 18. siječnja 1992. 4 osobe (2 malodobne djece.) 1993. Pokolj u Medviđi 9. veljače 1993. 10 civila. Rujan 1993. pokolj u Kusonjama 8. rujna 1993. 3 civila, 11 ranjenih od mine, prigodom počasti. (Hvala ”ribnik”).

BU
budan
22:13 13.02.2011.

Obavezno prouciti http://europskaunija.yolasite.com/

OB
-obrisani-
21:02 13.02.2011.

PARTIZANI I OVI SU NOSILI --ZVIJEZDU CRVENU ZVIJEZDU PETOKRAKU .............U zatvoreničkom logoru u Nišu tijekom rata u Hrvatskoj, JNA je držala između 700 i 1200 hrvatskih civila i vojnika, a ne 400, kao što je objavljeno u srbijanskim medijima, tvrdi Zadranin Milan Palada (56) koji je četiri godine proveo robijajući u srbijanskim logorima. Najprije dvije godine u kaznionici u Nišu, a zatim dvije godine u Sremskoj Mitrovici, iz koje je krajem 1993., čak godinu dana nakon što je ta zloglasna kaznionica “službeno” prestala djelovati, uspio spektakularno pobjeći! Palada nam se obratio nakon što je Balkanska regionalna istraživačka mreža (BRIN) objavila da je nekadašnja JNA u Nišu držala zatočeno 400 hrvatskih civila i vojnika te da je najmanje jedna osoba pritom preminula. Špalir batina - Jedne noći sredinom studenoga 1991. u niški su zatvor počeli stizati autobusi sa zarobljenim Hrvatima iz istočne Slavonije i Vukovara. Bilo je deset do petnaest autobusa. Gledao sam ih s prozora, bilo je žena, djece, tek tu i tamo pokoji mlađi muškarac. Na izlazu iz autobusa dočekao ih je uobičajeni “špalir” psovki, udaraca i batina. Svaki dan su prolazili saslušanja i mučenja, prisjeća se Milan iako se, kaže, ne voli vraćati u taj “film”. - Nakon što su žene i djecu odvojili od muškaraca, jedan čuvar je stao pokraj vrste u kojoj su bile žene, okrenuo se prema zatvorenicima na prozorima i povikao: “Evo vam hrvatskog mesa da se ‘ispraznite’.” Ne znam koliko je zarobljenika likvidirano i gdje su ih vodili, ali se po zatvoru govorilo da su završavali na poligonu niških specijalaca, kazuje Milan. Ubrzo je iz Niša prebačen u kaznionicu u Sremskoj Mitrovici gdje je opet svjedočio dolasku zarobljenih Hrvata nakon pada Vukovara. I sam je prolazio užasne torture i mučenja, no to je, kaže, bilo ništa prema onome što su prolazile zarobljenice, a među njima vukovarska heroina Manda Marić i liječnica Vesna Bosanac. Silovane žene - Često smo puta slušali čuvare i zatvorenike Srbe koje bi čuvari noću puštali da upadaju u te sobe i siluju, iživljavaju se. Bilo je tužno gledati sve te žene, djevojke, neke možda još samo djevojčice, kako u dronjcima stoje na prozorima. Nikakvu odjeću nisu dobivale, govori Milan. Dok je mogao, dodaje, pomagao je doktorici Bosanac čija je soba bila u zgradi iznad njegove. Ona bi noću spuštala konop do njegova prozora, a on bi joj tako slao cigarete, žigice, komprese od gaze koje bi ukrao u ambulanti, lijekove, pa i hranu kad bi se došlo do nje. Ipak, najteže se sjeća razdoblja kada je bio raspoređen na poslove čišćenja prostorija u kojima su bili saslušavani hrvatski zarobljenici. Zašto su baš njega izabrali za taj posao, ni danas mu nije jasno. - Nakon saslušavanja, najprije sam s poda sobe morao oprati krv. Krvi je uvijek bilo. Ponekad bismo u lokvama krvi nalazili komade kostiju lubanje, dijelova mozga. Jednom sam usred sobe za saslušanje naišao na četvrtinu ljudske glave, s kosom, i gotovo cijeli mozak. Užas, zgrozio sam se. Jednog je dana tako bio poslan da čisti ambulantu. Zidovi ambulante bili su često obloženi smotuljcima od deka. Iako je naslućivao što bi moglo biti unutra, jednog je dana iskoristio trenutak dok je čuvar bio na hodniku i odmotao jednu deku. Iz nje je ispao ljudski leš. - Izbrojio sam ukupno 40 leševa, kazuje Milan Palada, kojemu hrvatske vlasti nisu nikad priznale status civilne žrtve Domovinskog rata.