Karamarko odustao od natječaja, Ostojić traži svog ravnatelja

Tomislav Karamarko, ministar policije na odlasku, prema neslužbenim informacijama, odustao je ipak od imenovanja rukovodećeg kadra u MUP-u najavljenog uoči izbora.

Grbićev nasljednik

Zbog toga će biti poništeni raspisani interni natječaji MUP-a za imenovanje glavnog ravnatelja policije, njegovih pomoćnika te načelnika 20 policijskih uprava. Oni su, podsjetimo, bili objavljeni samo šest dana uoči izbora. Karamarko se zbog objave natječaja tada našao na žestokom udaru kritike javnosti jer je njegov potez bio protumačen kao želja za cementiranje starih kadrova u MUP-u koji bi trebali dočekati novog ministra i zapravo politizacijom policije.

Prema tome, Ranko Ostojić, najvjerojatniji Karamarkov nasljednik, imat će posve slobodne ruke u kadroviranju u MUP-u, pa će do 24. siječnja, prema Uredbi o klasifikaciji radnih mjesta u policiji, trebati potpisati rješenja za 23 tisuće policijskih službenika.

Tko će na mjestu prvog operativca u zemlji zamijeniti vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja policije Olivera Grbića, koji je za svoga mandata često bio na meti različitih kritika, još se pouzdano ne zna jer se čini da ni Ostojić još nije odlučio koga zapravo želi na čelu Ravnateljstva policije. Prema neslužbenim informacijama, kada se radi o izboru novoga glavnog ravnatelja policije, već je konzultirano nekoliko osoba, od kojih su neke čak i napustile policijski sustav. Tako se u policijskim krugovima može čuti da su se među potencijalnim kandidatima za Grbićeva nasljednika Marijan Benko, Tihomir Kralj, Vladimir Faber i Joško Morić.

Izmjena zakona upitna

Neki od spomenutih ne skrivaju da imaju volje postati ključnim policijskim operativcem u državi (od kojih bi to nekima bilo i drugi put), dok drugi odmahuju glavom tvrdeći da je to utopijska priča te da se s radnih mjesta na kojima se nalaze, a koja su i puno bolje plaćena nego policijska, ne bi nikamo micali ni ponovo odijevali policijsku odoru.

Iako se posljednjih dana iz redova SDP-a može čuti kako će nakon preuzimanja vlasti mijenjati Zakon o policiji, čini se da ta priča i ne drži vodu s obzirom na to da je on nastajao pod povećalom Europske unije, a njegovo donošenje bilo je jedan od uvjeta za zatvaranje pregovora s Hrvatskom. Stoga bi bilo upitno, ali i ključno, kako bi Bruxelles reagirao na izmjene zakona samo nekoliko mjeseci nakon njegova donošenja i moguće vraćanje na staro zakonodavstvo.