Kardinal Bozanić: U Hrvatskoj ima puno dobra!

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić sudjelovao je u emisiji "Znakovi vremena" Hrvatskoga katoličkog radija u srijedu, 8. siječnja. Pozivajući vjernike da budu više Kristovi i više ljudi dobre volje, napomenuo je da nam je upravo to svima potrebno: "Da budemo oni koji ćemo u našoj sredini otkrivati dobro kojega ima puno. Ima jako puno dobra u Hrvatskoj. Nažalost, o tome se ne govori, kao da to nije važno. Često puta se želi stvoriti dojam da oko nas ima puno crnoga, a to nije istina.“

Govoreći o nekim događajima koji će obilježiti 2014. godinu, komentirao je kanonizacije blaženih papa – Ivana XXIII. i Ivana Pavla II.: "Oni su kročili u budućnost i otvarali su i Crkvi i svijetu ono što Bog priprema čovjeku u budućnosti, jer Bog je onaj koji vodi povijest. Papa Ivan XXIII. htio je Crkvu otvoriti svijetu, papa Ivan Pavao II. išao je u svijet tražeći vjernike, a sada ljudi dolaze k njima tražeći od njih pomoć, želeći biti u njihovoj blizini.“

Osvrćući se na intenziviran rad s odraslima u katehezama za odrasle i nakon Godine vjere, kardinal Josip Bozanić izrazio je zadovoljstvo pozitivnim odjecima.

''U raspravama osjećam veliku otvorenost vjernika, bogatstvo prijedloga i inicijativa i želju za još jačim sudjelovanjem vjernika u životu Nadbiskupije.“ Kateheze za odrasle vode prema cilju kojega je postavio papa Franjo, a to je angažman vjernika u društvu: "Mislim da možemo biti optimisti, jer vidimo naznake gdje ljudi žele i osjećaju da je potrebno da se još više angažiraju u životu društva, svoga grada i mjesta u kojem žive i rade.“ Jedna od tema razgovora bio je i referendum o braku. Sve što se događalo u kampanji, kardinal Bozanić smatra da je potrebno znanstveno ispitati: „Mislim da bi bilo potrebno da se znanstveno ispita što se sve dogodilo u tijeku te inicijative, da se znanstveno ispitaju ti svi napadi, kakvim su etiketama neki bili prozivani, da se vidi tko je to izazivao mržnju, bio širitelj mržnje u tome... I zapravo ta inicijativa pokazala nam je nešto puno više i šire, tko je bio promicatelj ideoloških napetosti.“

Osobito je skrenuo pozornost na ponašanje državnih službenika: „Trebalo bi dobro ispitati ponašanje nositelja državnih službi, jer nositelj državne službe je predstavnik svih građana i u tome se oni ne smiju opredijeliti, nego moraju poštivati volju svih građana. Ako se opredjeljuju, oni diskriminiraju određenu skupinu.“ Komentirao je i ponašanje medija tijekom kampanje pozivajući javne medije da budu u službi čitave javnosti: „Nekada je čovjek dobivao dojam velike medijske blokade, kao da imamo razne gospodare, a jednog urednika.“

Ipak, u svemu oko pokretanja referenduma za brak, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uočio je i nešto vedro: „Ljudi su povjerovali da oni nešto mogu učiniti, da narod može učiniti, da demokracija narodu omogućuje da ne samo iznese mišljenje, već se i njegov stav poštuje i da on donese plod. To je nešto novo što daje poticaj i za neke nove inicijative.“ Tema referenduma u Hrvatskoj našla se i u kardinalovom susretu s papom Franjom 7. prosinca: „Nisam trebao ništa tumačiti, Papa je bio itekako dobro informiran i ne krije zadovoljstvo s ishodom hrvatskog referenduma.“ Kao predsjednik Komisije HBK za odnose s državom, kardinal Bozanić smatra da je „odnos između predstavnika Crkve i predstavnika države, s jedne strane, korektan.“ Kao primjer pitanja koja se ne tretiraju na isti način naveo je zdravstveni odgoj. Međutim, ima i drugih područja na kojima je dijalog lakši: „Bilo je i bit će dijaloga i susreta. Mislim da se želi više 'napuhati' neke stavove preko medija nego što je to u stvarnosti."

O mogućem uvođenju crkvenoga poreza, kardinal Bozanić je rekao: "Do mene nije došao prijedlog o tome niti s jedne državne instance. Tako da mislim da se radi o pisanju, nagađanju, o nekom stvaranju nekih dojmova, a ne o stvarnosti.“ Govoreći o financiranju Katoličke Crkve, kardinal Bozanić smatra potrebnim da država, tj. oni koji o tome pišu, bolje obavijeste građane koliko tko prima i koji je to odnos u odnosu na broj vjernika: počevši od svih vjerskih zajednica, jer novac iz proračuna ne prima samo Katolička Crkva. Isto vrijedi i za različite nevladine organizacije: „Kad se konfrontiraju konkretne činjenice, onda se može puno drugačije govoriti. Napuhane su neke stvari, jer se žele stvoriti dojmovi i predstaviti na način koji često puta ne odgovara stvarnosti."