RAZGOVOR Prof. dr. sc. Željko Bačić, ravnatelj Državne geodetske uprave i odnedavno predsjednik EuroGeographicsa

Katastar Hrvatske u studenome na internetu

Foto: import
Katastar Hrvatske u studenome na internetu
30.09.2005.
u 14:56
Pogledaj originalni članak

Ravnatelj Državne geodetske uprave prof. dr. sc. Željko Bačić izabran je nedavno za predsjednika EuroGeographicsa, udruženja europskih nacionalnih kartografskih i katastarskih uprava. To je prvi put u 26 godina postojanja te organizacije da je na njezino čelo došao predstavnik zemlje izvan “starih” članica Europske unije.

• Što to znači za vas, a što za Hrvatsku?
– Osobno mi je to veliko priznanje, a za Hrvatsku promocija na svjetskoj razini. EuroGeographics je najjača takva kontinentalna organizacija. Ima 46 članica sa 50.000 zaposlenih iz 41 zemlje, koje raspolažu s godišnjim proračunom od milijardu eura. Hrvatska je članica od 1993. i od tada aktivno sudjeluje u radu.

Novčane donacije
• Čime se bavi EuroGeographics?
– Kartografijom i katastrom, odnosno standardizacijom prostornih podataka. Cilj je razmjena informacija o prostoru na europskoj i svjetskoj razini. Radi zajedničke proizvode, primjerice, karte Europe, te za članice lobira pri Europskoj komisiji. Sudjelovanje u njezinu radu za Hrvatsku je iznimno važno jer smo po izmjerama za sređivanje katastra i zemljišnih knjiga te izrade karata najveće i vrlo uspješno radilište u Europi. Stoga sva proračunska sredstva idu u 'proizvodnju’ i nedostaju nam za razvoj, pa smo tu 'rupu’ pokrili donacijama.

• Koliko je dosad donirano Hrvatskoj?
– U protekle četiri godine za katastar i zemljišne knjige dobili smo 10 milijuna eura, a dobit ćemo još jer nastavljamo projekte s Njemačkom, Švedskom i Norveškom te počinjemo novi s Nizozemskom. Pomogli smo i drugim institucijama da dođu do norveških donacija, primjerice, Hrvatskom centru za razminiranje i Hrvatskom hidrografskom institutu.

• O kakvim je projektima riječ?
– Nijemci su nam pomogli u razvoju sustava katastra, a sada u uspostavi GPS stanica za satelitsko pozicioniranje i mjerenje, sustava koji će uskoro postati neizostavan u prometu, nautičkom turizmu, zaštiti prirode..., a Hrvatska će ga izgraditi do sredine 2007. Šveđani nam doniraju dva milijuna eura i pomogli u obuci ljudi, izradi digitalnih arhiva za zemljišne knjige. U suradnji s Ministarstvom pravosuđa planiramo to dovršiti do kraja 2007. i tada ćemo imati ujedinjen sustav katastarskih planova i zemljišnih podataka, što će omogućiti ažurno vođenje knjiga i eliminirati dupliciranje poslova. Dosad nam je najviše donirala Norveška, 27 milijuna kuna. Njihovom donacijom izrađen je GIS Nacionalnog parka Kornati.

• Što je to GIS i što je NP Kornati time dobio?
– Geoinforamcijski sustav u kojem je sadržana detaljna evidencija prostora s opisnim podacima o tom prostoru. Na Kornatima smo napravili katastarsku izmjeru, utvrdili parcele i njihove vlasnike, izradili digitalnu aviokartu, kartu 1:25.000, te označili i opisali svaku točku (kuće, putove, kulture...) i sve stručne podatke te obučili ljude u upravi parka za rad s GIS-om. Sada se zna što je čije i uprava parka točno zna čime raspolaže, tko su joj partneri, pa može bolje i lakše planirati razvoj. Predložili smo s Ministarstvom kulture izradu GIS-ova i za ostalih sedam nacionalnih parkova. Već radimo katastarsku izmjeru Mljeta te karte za većinu nacionalnih parkova. Projekt je ukupno vrijedan 62 milijuna kuna, ali očekujemo desetak milijuna kuna donacije iz Norveške.

• Kad će katastar biti sređen?
– Podaci o katastru stalno se mijenjaju i na njima će se uvijek raditi. No, informatičko povezivanje katastarskih ureda je dovršeno i u studenom će na sajmu INFO 2005 predgled katastarskih podataka za cijelu Hrvatsku biti stavljen na internet.

• Što ćete raditi s Nizozemcima?
– Reorganizaciju sustava katastra i zemljišnih knjiga. Veliku mrežu od 106 zemljišnih knjiga i 115 katastara treba prilagoditi novim uvjetima poslovanja s digitalnom tehnologijom. Nizozemci će nam pomoći napraviti plan organizacije i uspostave toga sustava. Za godinu daju 250.000 eura, ali je namjera da to bude petogodišnji program.

Nove vojne karte
• Hrvatska je nakon osamostaljenja ostala bez karata jer su se one izrađivale u Beogradu.
– Posljedice toga su situacije, kao prije nekoliko godina na Korčuli, kad vatrogasne jedinice s kopna nisu znale kuda ići jer nije bilo karata. Izradu karata počeli smo 1996. i danas je digitalnim kartama s topografskom bazom podataka u mjerilu 1:25.000 pokriveno 60 posto Hrvatske. To su službene karte i bit će podloga za karte svih mjerila, te podloga za izradu prostornih planova, planova upravljanja vodama, šumama, poljoprivrednim zemljištem, za vojne potrebe, za slučajeve elementarnih nepogoda... Projekt je vrijedan 34 milijuna eura i završit ćemo ga do kraja 2007. U sklopu njega je i sporazum s MORH-om koji treba karte po NATO-ovim standardima. U suradnji s Fondom za obnovu grada Vukovara napravili smo tri lista, raspisali smo natječaje za Karlovačku i Splitsko-dalmatinsku županiju i pripremamo se za Zadarsku. Zadnja će nam vjerojatno ostati Ličko-senjska jer nema novca, pa će vjerojatno morati pomoći država.


Bit ćemo prvi u Europi

• Gdje je Hrvatska s prostornim podacima u usporedbi s europskim zemljama?
– U ukupnoj slici vjerojatno ispod sredine, ali kad završimo topografsku kartu 1:25.000, po ažurnosti podataka bit ćemo prvi u Europi. Imat ćemo najnovije podatke, i to u digitalnom obliku, što mnoge zemlje još nemaju. U europskim zemljama različite su institucije autonomno razvijale digitalne baze podataka i sada ih mukotrpno usklađuju, a mi ćemo odmah povezati bitne subjekte koji će koristiti iste norme, modele podataka... Cilj nam je do 2010. imati u digitalnom obliku sve karte, katastarske planove, zemljišne knjige i sve druge nacionalne prostorne podatke. Kad uspostavimo nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka, očekuje nas ažuriranje i zadovoljavanje novih potreba koje će ovisiti o razvoju zajednice.

Pogledajte na vecernji.hr