Oko 1000 mrtvih, 10.000 ranjenih te na tisuće uništenih i oštećenih domova bila je bilanca katastrofalnog potresa koji je u ožujku 1977. pogodio Rumunjsku. Bukurešt je prije 46 godina proživljavao tragediju. Grad se zatresao na 7,2 stupnja Richterove ljestvice. Bio je to, do tada, najjači potres na tlu Rumunjske i jedan od najjačih na tlu Europe.
Prema riječima dr. Milorada Vukasinovića iz tadašnjeg Seizmološkog zavoda najjači potres do tada zabilježen na Balkanskom poluotoku dogodio se 10. studenoga 1940. u regiji Vrancea, sjeverno od Bukurešta. Bio je to potres jačine 7,5 stupnjeva po Richterovoj ili 10 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici.
Zanimljiv je podatak da je epicentar potresa, koji je 37 godina kasnije razrušio Bukurešt, bio također nedaleko od grada Vrancea, u Karpatskom lancu. Bukurešt se tresao i 1802. i 1940. godine, a zajednički nazivnik svih tih potresa bio je isti epicentar.
No, razlika je bila u tome što kod prijašnjih potresa sva nakupljena, divlja snaga Zemlje nije izbila odjednom, u istom trenutku, kao što je to bio slučaj u razornom potresu iz 1977. Stručnjaci su tada rekli da se dogodila „stravična eksplozija u utrobi zemlje“.
Stoljeća izbrisana u jednoj minuti
Tog ožujka, prije 46 godina, zemlja se počela tresti u 21 sat i 22 minute. Val potresa proširio se u smjeru sjeveroistok – jugozapad. Seizmografi su zabilježili da je podrhtavanje trajalo cijelih 20 minuta, no stanovnici su primijetili samo onaj najjači udar koji je trajao gotovo minutu. No i ta jedna minuta bila je dovoljna da razori Bukurešt, u kojem je tada živjelo dva i pol milijuna stanovnika.
Ulica Magheru u središtu grada, koja je zbog svojih impozantnih građevina slovila kao jedna od najljepših u cijeloj Europi, bila je teško ranjena. No, nisu se tada srušile samo stare zgrade i spomenici kulture. Neobičan je primjer zabilježen u Ulici Calea Victoria gdje je, nakon snažnog potresa, stoljetna, stara zgrada ostala ponosno stajati, dok se njena potpuno nova susjeda srušila, što je stanare stajalo života.
Najugroženije četvrti dva i pol milijunskog Bukurešta bile su tada zatvorene za promet i u njima su ekipe danonoćno radile na spašavanju ljudi, raščišćavanju ruševina i gašenju požara. Neposredno nakon potresa grad je bio potpuno odsječen od svijeta. Čim su uspostavljene telefonske veze, pred govornicama su se stvorili nepregledni redovi. Svi su strpljivo čekali kako bi svojima izvan Bukurešta javili ono što su oni željno iščekivali: "Živi smo i zdravi!"
Tlo je podrhtavalo i u Japanu, Kini i Njemačkoj, a tresla se i bivša Jugoslavija
Glavni grad susjedne Srbije zatresao se tada na 5 stupnjeva Mercallijeve ljestvice. Iste jačine bio je i potres u Sarajevu. U Skopju je izmjeren potres od 5 do 6 stupnjeva, u Podgorici je jačina potresa bila 4 do 4,5, dok se u Zagrebu potres najslabije osjetio – 2 do 3 stupnja.
A "diktator" sve obnovio.