Kaufland je u godinu dana tri puta povećao radnicima plaće

U biznisu, pa tako i onom u sektoru trgovine na malo, izazova nikad ne manjka, ali posljednjih ih je godina napretek. Ako bi ih se trebalo sažeti u dvije riječi, u protekle dvije godine to bi ponajprije bile – inflacija i euro. S tim su povezani i pritisci na povećanja plaća, iako je u tom smjeru i prije zamaha inflacije djelovao i problem manjka radne snage. Usto, unazad nešto više od godinu dana tu je i novi zakon o zaštiti potrošača, a odendavno i zabrana, tj. ograničenja rada nedjeljom.

Trgovci su dobar dio 2022. bili prilično zaokupljeni zahtjevnim prilagodbama za prelazak na euro. Sve je to nekako lakše išlo uz rast potrošnje poduprte još jednom dobrom turističkom sezonom, s tim da tržište maloprodaje nije homogeno, naročito u kontekstu utjecaja kupovne moći plaća na prehrambenu vs. neprehrambenu trgovinu.

Nakon što je s prvim danom 2023. euro zamijenio kunu, tjednima se raspredalo o poskupljenjima (ponajprije hrane), o tome jesu li zakazali kontrolni mehanizmi i jesu li glavni igrači na FMCG (Fast-Moving Consumer Goods) tržištu u mjesecima koji su prethodili uvođenju eura iskoristili okruženje rastuće inflacije (osobito energenata i hrane) za usputno podebljanje marži.

Rezultiralo je to i s nekoliko epizoda otvorenih tenzija na relaciji između Vlade i velikih trgovaca. Izazovi poslovanja uz i dalje povišenu inflaciju svakako zasjenjuju neke druge parametre koji u tržišnoj utakmici čine razliku – poput sustavnog bavljenja navikama potrošača ili npr. digitalizacijom procesa.

Solidno plivali

U godini dvoznamenkaste inflacije vodeći trgovački lanci solidno su plivali. Zbog energetske krize tj. utjecaja cijena energenata na poslovanje tog sektora među prvih 10 na rang listi hrvatskih tvrtki s najvećim prihodima lani nisu bila četiri trgovačka lanca (kao u 2021.) već tri. Uz vodeći Konzum mjesto u top deset zauzeli su još Lidl i Spar, dok su četvrte Plodine unatoč 15-postotnom rastu prihoda potisnute na 11. mjesto.

U milijardama kuna godišnji se prihod 2022. mjerio u još šest lanaca trgovina pretežito prehranom, pićem i proizvodima za kućanstvo. Računajući i neprehrambene niše, od drogerija do takozvanog do-it-yourselfa, u klubu (kunskih) milijardera po prometu je lani ukupno bilo 20-ak igrača iz maloprodaje. Među njima se prvi put našla i Trgovina Krk, dio grupe Čakovečkih mlinovi.

ZORAN MITRESKI, predsjednik Uprave Konzuma

U povećanje materijalnih prava zaposlenika ove smo godine uložili više od 17 milijuna eura, ali fokusirani smo i na projekte usmjerene na učinkovitost, kroz digitalizaciju poslovanja i općenito inovacije.

Od desetak najvećih lanaca većina ih je lani ostvarila dvoznamenkast rast prihoda, veći od stope ukupne inflacije. To vrijedi i za Konzum kao dugogodišnji “broj 1” na tržištu, čiji su prihodi lani premašili 12 milijardi kuna ili 1,6 milijardi eura. S blizu deset tisuća zaposlenika Konzum je i jedan od najvećih poslodavaca u državi. Zoran Mitreski, izvršni direktor Fortenova grupe za maloprodaju i predsjednik Uprave Konzuma, ističe da je maloprodaja Grupe, pa tako i Konzum kao njezina najveća kompanija, uspješno prilagodila poslovanje globalnim izazovima. “Zahvaljujući kvalitetnom planiranju i ulaganjima u stabilnost kompanije u 2022. smo povećali ukupne prihode u maloprodaji, a Konzuma za čak 13,7 posto”, navodi.

Inflacija utječe na poslovanje, ali i na kupovnu moć građana, pa u kompaniji kontinuirano provode razne inicijative kako bi olakšali svojim kupcima. Istovremeno se ulaže u optimizaciju, modernizaciju i širenje maloprodajne mreže. Upravo je u maloprodaji Fortenova grupa ove godine realizirala i prvu inozemnu akviziciju, preuzimanjem lanca Franca u Crnoj Gori.

Kao i u ostatku branše, i u Konzumu naglašavaju kako uspjeh nose ljudi, ističući stalna ulaganja u povećanje materijalnih prava zaposlenika. “U tu svrhu ove smo godine uložili više od 17 milijuna eura, ali fokusirani smo i na projekte usmjerene na učinkovitost, kroz digitalizaciju poslovanja i općenito inovacije”, poručuje Mitreski.

Drugi trgovački lanac po veličini, Lidl, lani je povećao prihode za gotovo petinu, čime je premašio milijardu eura (7,9 milijardi kuna) prihoda. No Lidl je ujedno iskazao i uvjerljivo najveću neto dobit među lancima, 52 milijuna eura. U odnosu na godinu prije, to je tek neznatno povećanje, ali u odnosu na Konzum je triput više, premda Konzumovih 17,4 milijuna eura predstavlja više nego utrostručenje neto dobiti. Znatno drukčije su relacije kod operativne dobiti EBITDA (Konzumova 135, a Lidlova 98 milijuna eura), što samo potvrđuje da nekoliko “vršnih” brojki mnogo toga ne objašnjava.

U Lidlu je, usto, i prosječna neto plaća osjetno veća nego kod konkurenata. Lani ju je povećao za više od trećine, čime je premašila 1500 eura. Usporedbe radi, viša od tisuću eura prosječna je plaća samo u sestrinskom mu Kauflandu (oba su dio njemačke Schwarz grupe). Dio objašnjenja za to je i osjetno veći prihod po zaposlenom. U Lidlu je on lani bio više od 2,8 milijuna kuna, u Kauflandu 2,2, Sparu 1,67, Plodinama 1,5, Konzumu i Tommyju 1,23 milijuna, u Studencu nešto više od milijun kuna. To ponešto govori i o različitim poslovnim modelima te strukturi prodajne mreže.

Kaufland je prepoznatljiv po velikim formatima, a nedavno je otvorio 47. poslovnicu, u Vodicama. Prihode je u 2022. povećao za 12 posto, na gotovo 4,8 milijardi kuna odnosno 635 milijuna eura. “Naša je prednost što smo dio velike međunarodne mreže; naši opskrbni lanci su stabilni, a optimizirani procesi pružaju našim kupcima širok asortiman po najboljim cijenama, čak i u izazovnim vremenima kakvima svjedočimo zadnjih godina”, kažu u Kauflandu. Taj lanac danas ima više od 3000 zaposlenika na kojima se, kažu, “temelji zdrav razvoj tvrtke, pa su ulaganja u njihovu edukaciju, razvoj plaća te stalnu optimizaciju procesa prioriteti”. “Od ožujka prošle do ožujka ove godine čak smo tri puta povećali plaće, čime našim zaposlenicima želimo pružiti podršku i nagraditi ih za trud i doprinos”, ističu u Upravi.

Pošteno preračunavanje

Neopravdanih dizanja cijena radi konverzije na euro u Kauflandu, tvrde, nije bilo: “Cijene smo preračunali na fer način, a više od 15.000 redovnih cijena zaokružili smo prilikom preračunavanja u eure na manji iznos”.

U fokusu će im, ističu, i nadalje ostati jaka društveno odgovorna strategija, daljnja ekspanzija te naglasak na lokalnu proizvodnju i suradnju s domaćim proizvođačima. To uključuje i širok spektar od kupaca prepoznatih vlastitih robnih marki s više od 4000 proizvoda. Među njima su u okviru K-Favourites asortimana i proizvodi s NMNP oznakom, proizvedeni u Hrvatskoj od hrvatskih sirovina.

Svoje robne marke i suradnju s domaćim prozvođačima često ističu i u Sparu, koji rado apostrofira i podršku u izvozu putem prodajne mreže Spara na okolnim tržištima. Treći lanac po prihodima lanjskim je 15,5-postotnim rastom dosegnuo 6,2 milijarde kuna (823 mil. eura), ali nakon što je preklani iskazao dobit, lani se opet vratio u rezultatski “minus” od 855 tisuća eura gubitka.

Neznatno manjim postotnim rastom prihoda riječke Plodine lani su stigle nadomak 6 milijardi kuna (790 milijuna eura) prihoda. Kompanija u vlasništvu Mile Ćurkovića uoči 30. godišnjice poslovanja zaključila je 2022. sa 117 supermarketa ili 10 više nego godinu prije, pri čemu je povećala i broj zaposlenih. Dok je operativni rezultat 2022. bio 6,5 posto jači nego prethodne godine, neto dobit Plodina za približno isti postotak je pala, na nepunih 247 milijuna kuna ili 32,7 mil. eura. Na pad neto dobiti utjecala je obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit. Godišnje izvješće pokazuje i za gotovo četvrtinu povećane troškove osoblja.

I Tommy je zabilježio sličan rast prihoda, za više od 14 posto. Time su premašili pola milijarde eura (rast s 478 na 547 milijuna). Istodobno, dobit mu je porasla znatno manje, sa 17,2 na 17,8 milijuna eura. Splitska tvrtka Tomislava Mamića najjače tržišne pozicije ima u Dalmaciji, ali s ukupno 226 prodajnih mjesta raznih formata (hiper, maksi i supermarketi te marketi) zastupljena je u devet županija i gradu Zagrebu. Iako su prošlu godinu obilježile i špekulacije o mogućoj prodaji Tommyja, pri čemu se najčešće spominjalo međunarodne private equity investitore, u međuvremenu su te priče utihnule.

Istodobno, omiški Studenac već je godinama – ili otkako ga je preuzeo fond iz poljske investicijske grupacije Enterprise Investors – svako toliko privlačio pažnju zbog akvizicija. Nizu se lani pridružila i ona kutinske Lonie, pa je Studenac 2022. zaključio s više od tri milijarde kuna (414 mil. eura) prihoda, čak trećinu više nego godinu prije. Ove godine svom je portfelju dodao manje akvizicije u Zagorju i Podravini – Strahinjčicu i Špar Trgovine.

Studenac ima jedinstvenu poziciju u domaćem sektoru trgovine, i to kao najveća maloprodajna mreža “proximity” prodavaonica, s konceptom tzv. dućana susjeda. “Takva pozicija i ostvareni rast u posljednjih više od pet godina potvrđuju da smo prepoznali potencijal tržišta i ispravno utemeljili poslovnu strategiju”, kažu u kompaniji čiju upravu predvodi Michal Senczuk.

Trendovi pokazuju da je u ubrzanom životnom stilu kupcima važno imati prodavaonicu dnevnih potrepština nadohvat ruke. “Uz to, u Studencu nastojimo pozorno pratiti potrebe kupaca, pa uz uobičajene brendove, razvijamo i svoju ponudu koja danas broji 45 privatnih robnih marki s više od 300 proizvoda te brand Kušaj domaće. Većina tih proizvoda, njih 80 posto, dolazi iz Hrvatske”, ističu.

Poput ostalih, naglašavaju i stalno poboljšavanje uvjete rada, plaće te ostale financijske i nefinancijske pogodnosti za više od 6000 zaposlenika. Ove godine su, kažu, povećali prosječnu plaću za dodatnih oko 20 posto, i to unatoč rastućem inflatornom pritisku na troškove. Usto imaju i sustave nagrađivanja i bonusa vezane uz poslovne rezultate.

U FMCG segmentu tržišta, prihode veće od milijardu kuna imali su još Metro Cash & Carry, križevački KTC i Narodni trgovački lanac, NTL. Pritom Metro ima najjači fokus na HoReCa sektor, a lani je zabilježio skok prihoda od čak 40 posto (na 2,33 milijarde kuna ili 309 mil. eura). KTC, koji je zakoračio u četvrto desetljeće poslovanja, lani je ostvario 250 milijuna eura prihoda, što je rast od gotovo 11 posto.

“Ove godine susreli smo se s mnogim izazovima, uključujući prebacivanje kompletnog poslovanja u novu valutu te inflaciju koja je još uvijek prisutna, iako usporava. Poseban izazov, ne samo za nas, je i pronalazak adekvatne radne snage”, navode u tvrtki Ivana Katavića. Zbog toga, ali i da bi ublažili učinke inflacije, zaposlenicima su povećali materijalna primanja za prosječno 10 posto.

Pevexov do-it-yourself

Istodobno, zbog cijena energenata ulaze u investicije izgradnje solarnih elektrana, ne samo radi racionaliziranja troškova, već i ekološke komponente korištenja što više OIE. Ambicija im je jačanje tržišnog udjela, a 2024. u planu je i otvaranje suvremenog trgovačkog centra u Dugom Selu. Inače, KTC je znatno prije nove regulative za rad nedjeljom, još 2020., zatvorio vrata svojih trgovina nedjeljom, blagdanima i državnim praznicima.

Tisak je pak s 850 prodajnih mjesta najveći maloprodajni lanac kioska u Hrvatskoj, a lani je zabilježio relativno skromnih 5 posto rasta prihoda, na 2,1 milijardu eura, ali pritom iskazana dobit (3,5 mil. eura) u odnosu na godinu prije veća je za gotovo četvrtinu. Spektar usluga u tvrtki ilustriraju primjerice podatkom da njegovih 250 vozila godišnje prijeđe oko 12 milijuna kilometara, a tijekom godine dostavi oko 1,5 milijuna pošiljki.

U području trgovine tzv. neprehrambenom robom “broj jedan” i lani je u do-it-yourself segmentu maloprodaje lider bio Pevex. Rastom prihoda većim od 15 posto približio se granici od tri milijarde kuna (386 mil. eura), dok je iskazanih 34,8 milijuna eura dobiti bolje od višegodišnjeg prosjeka, ali ne i od rekordne 2021.

Kompanija je ove godine mjesecima izazivala pozornost medija jer su vodeći dioničari koji drže natpolovično vlasništvo pokrenuli postupak prodaje. Ali, vlasničko preslagivanje do daljnjega očito ostaje na čekanju.

Za dm, lidera na drogerijskom tržištu, 2022. je bila u znaku čak 20-postotnog rasta prihoda. “Ponovno se pokazao kako je poslovanje temeljeno na transparentnosti i uvažavanju potreba kupaca i djelatnika preduvjet za uspješnu prilagodbu promjenama. To smo potvrdili i prilikom uvođenja eura; s dvojnim iskazivanjem cijena započeli smo gotovo dva mjeseca prije zakonske obveze omogućujući kupcima duži prijelazni period i lakšu prilagodbu na novu valutu”, kaže Dario Klemar, prokurist i voditelj informatike, financija, računovodstva i kontrolinga u dm-u.

Ističe i da su u sklopu koncepta “Dobre cijene u svako vrijeme”, od početka ove godine dodatno snizili cijene 700 proizvoda jamčeći da se one neće mijenjati najmanje četiri mjeseca.

U segmentu lanaca trgovina za uređenje doma prihodima prednjače Lesnina i Emmezeta (Fliba). Nakon što su u pandemijskoj 2020. ispale iz “kluba kunskih milijardera” već godinu poslije vratile su se u to društvo, s tim da je Lesnina prošle godine ostvarila brži rast (15 naspram 5,4 posto).

Ikei je pak s njezinom robnom kućom u Zagrebu, uz dostavne centra u Rijeci, Splitu, Osijeku, Dubrovniku, Puli i Zadru, malo nedostajalo za ostvarenje dvoznamenkaste stope rasta prihoda, kao i prelaska praga od milijardu kuna. Prema svemu sudeći, s tim računaju već ove godine.

“Hrvatska je jedno od najperspektivnijih IKEA tržišta, a vidimo i mnogo prilika za daljnji rast naše maloprodaje, kao i za doprinos lokalnom gospodarstvu i zajednici. Otkako smo 2014. otvorili robnu kuću IKEA Zagreb, godišnji prihod nam je porastao za 64 posto, sa 70 na 115 milijuna eura, a prodaja u Hrvatskoj nastavila je rasti čak i tijekom disruptivnih, kriznih godina”, kažu. Premda bilježe stabilne trendove prodaje i solidan interes za opremanje doma, primjećuju da “inflacija i rastuće kamatne stope opterećuju potrošnju”, zbog čega im je “apsolutni prioritet ostati što pristupačniji za mnoge i nastaviti nuditi dobru vrijednost za novac”.

Po udjelu online prodaje Hrvatska je jedno od najjačih tržišta Ikee. Gotovo trećina prodaje ostvarena je putem weba i aplikacija, što predstavlja vodećih 23 posto udjela na hrvatskom online tržištu opremanja doma. Za tako kupljenu robu broj lokacija za preuzimanje narastao je na 12. U kompaniji su zadovoljni i posjećenošću robne kuće – tijekom protekle poslovne godine (koja je završila s krajem kolovoza) zabilježila je više od 1,6 milijuna posjetitelja.

Mnogo se, kažu, ulaže u preuređenje postojećih trgovina – u prenamjenu prostora i uvođenje automatizacije: “I tu Hrvatska ima posebno mjesto. Ona je IKEA poligon za nova rješenja za isporuku, koja bi trebala omogućiti praktičnije višekanalno iskustvo za naše kupce. Robna kuća u Zagrebu bila je i prva u kojoj smo uspješno implementirali Autostore, automatizirano skladište s robotima koji za manje od 10 sekundi dobavljaju artikle naručene online. Zagreb je, usto, i jedan od prvih gradova u kojem smo počeli koristiti dronove za autonomne inventure skladišta”.

Veliki šoping centri su pak trgovačka niša kod koje su posljednjih godina pritisci izraženiji nego u drugima. Nakon što su pretrpjeli jače posljedice pandemije, nove pritiske izazvali su rastuća inflacija, rast cijena energenata, nedostatak radne snage, nova regulativa zaštite potrošača te zabrana rada nedjeljom.

“Već neko vrijeme svjedočimo osjetnom realnom usporavanju potrošnje u neprehrambenoj trgovini. Najnoviji udarac je zabrana rada nedjeljom čije negativne posljedice se već osjećaju. Trgovci su izgubili drugi najvažniji dan u tjednu, a promet se unatoč drukčijim tvrdnjama i najavama nije prelio na ostale dane”, kaže Denis Čupić, čelnik kompanije zadužene za upravljanje Westgate centrom. Dodaje kako su, usprkos otegotnim faktorima, kontinuiranim radom u Westgate City dovodili nove zakupce i, jednako bitno, zadržali postojeće. Započete su i nove investicije u velikoj poslovno-trgovačkoj aglomeraciji pod nazivom “Westgate Business Park” gdje je u tijeku projektiranje prvih gospodarskih objekata koji će se nalaziti u okolini Westgate Cityja, a prvi ‘stanari’ uselit će u poslovne prostore krajem 2024. U dijelu trgovačkog centra planiraju se otvoriti i uredski prostori, IT campus te javni sadržaje poput poliklinike, dječjeg vrtića i pošte. Izazovi stalno rastu, pa su i stalna unaprjeđenja i inovativnost imperativ opstojnosti.