Kava kao luksuz: Urod prepolovljen zbog klime

Zbog globalnog zagrijavanja najpopularniji napitak na svijetu i svakodnevni ritual milijuna ljudi mogao bi postati rijetko dostupan luksuz. Naime, zbog klimatskih promjena već je dvije godine zaredom urod na plantažama kave prepolovljen, a berbe su sve oskudnije. Krivac tomu je, na zaštitna sredstva, vrlo otporna gljivica kavene hrđe koja napada biljke kave sušeći njezine listove i uništavajući urod. Kavena hrđa poznata je kao bolest već stoljećima, no uzgajivačima kave do prije nekoliko godina obranu je predstavljalo to da spore gljivica ne mogu preživjeti temperature niže od deset Celzijevih stupnjeva.

Gubici do 80 posto

Plantaže kave bile su zaštićene temperaturnim pokrivačem, no otkako se razmahalo globalno zagrijavanje, ovaj vid zaštite biljaka postao je neučinkovit. I samo blagim rastom prosječne temperature za Celzijev stupanj ili dva narušena je tanka, krhka prirodna zaštita od bolesti jer se temperatura sada rijetko spušta ispod deset stupnjeva. Gubici uroda u posljednje dvije godine mjere se od 30 do 80 posto od redovne proizvodnje, a mali uzgajivači u Brazilu, Nikaragvi, Kostariki na rubu su propasti. Ne očajavaju samo farmeri. Kava predstavlja drugu najunosniju robu na svijetu, a veći obrt od trgovine ovom sirovinom ima samo trgovina sirovom naftom. Tijekom godine na svijetu se popije oko 500 milijardi šalica kave, dok je trgovina sirovim zrnom “teška” više od 42 milijarde dolara. Vrijednost trgovine samim napitkom koji vam konobar servira u kafiću stotine je puta veća. Sada je, smanjenjem količine kave koja se ubire na plantažama diljem svijeta, narušen ovaj trgovinski balans.

Ne samo da farmeri koji uzgajaju kavu doslovno gotovo nemaju od čega prehraniti obitelj, nego će, procjenjuje se, u nekoliko sljedećih mjeseci cijena sirove kave na tržištu početi rasti. Danas pristupačan napitak bez kojeg većina ljudi na zapadu ne može početi radni dan uskoro bi mogao postati luksuzna roba koja se pije samo iznimno, u posebnim prigodama. Da to nije tako nerealan i neostvariv scenarij, pokazuje i primjer jedne druge, danas luksuzne namirnice – jastoga. Naime, ovi su rakovi prije stotinu pedeset godina bili toliko brojni da su smatrani hranom za siromašne. Jastozima su, iz dana u dan, hranjeni robijaši na istočnoj obali SAD-a ili robovi na jugu, a hrana im je bila toliko jednolična da su zbog jastoga dizali i pobune. Smanjenjem broja ovih rakova, koji su sredinom devetnaestog stoljeća bili poznati kao “morski žohari”, jastog je postao sinonim za skupu deliciju koja se danas služi u najboljim restoranima. Ipak, ekonomisti tvrde da će situacija s kavom biti nešto drugačija od ovog primjera jer je biljkama lakše manipulirati nego životinjama koje žive u hladnim dijelovima mora.

Kava će biti skuplja

– Kava će puno poskupjeti, ali samo jedno određeno vrijeme. Porastom temperature i globalnim zagrijavanjem širit će se područja uzgoja kave koje je danas ograničeno na tropski pojas. Vrlo je izgledno da će kava sljedećih godina prolaziti jedan turbulentni ciklus u kojemu će prvo pasti ponuda robe, potom će joj narasti cijena. To će potaknuti postavljanje novih plantaža na višim i hladnijim područjima dok se ponuda i potražnja kave ponovno ne stabilizira, a cijena padne na neku normalnu razinu, kaže ekonomist Ante Babić.

Ovaj ciklus mogao bi se odvijati u sljedećih pet do deset godina i činjenica da će na njegovu kraju cijena kave ponovno pasti na nisku razinu predstavlja malu utjehu ljubiteljima crnog napitka koji će uskoro za omiljenu šalicu crnog napitka izdvajati puno više nego što izdvajaju danas. U međuvremenu, izgledno je da će jutra većini stanovnika Hrvatske ponovno počinjati uz Divku ili napitak od cikorije koji je korišten da zamijeni pravu kavu. Baš kao i prije pedesetak godina.