Arhitektonski fakultet i voditelj studija dizajna Zlatko Kapetanović
krivi su jer su predugo promicali hrvatsku kulturu i svaki za to treba
platiti 200 kuna! I tako se može protumačiti presuda Vijeća za
prekršaje Carinarnice Zagreb.
Turneja po Italiji
Tijekom 2004. u Genovi se održavala izložba “Medesign: Forms of
Mediterranean” na kojoj su sudjelovale sve zemlje Mediterana, a
Hrvatska s čak dva rada. Talijanima su se “Etnika” Silvije Jonjić i
“Water Project” Ivane Fabrio toliko svidjeli da su ih pozvali na
istovrsnu izložbu na Siciliju. Radovi su potom bili izloženi po cijeloj
Italiji, a na kraju su otputovali i u Argentinu.
– Rok do kojega smo radove trebali vratiti u Hrvatsku bio je 31.
prosinca 2004., no nismo mogli unaprijed znati da će organizatori biti
toliko oduševljeni i tražiti izlaganje eksponata po cijeloj Italiji te
sudjelovanje na izložbi u Argentini. Carinarnici sam na njezin zahtjev
uputio pismenu izjavu da ćemo radove vratiti čim izložbe završe – kaže
Zlatko Kapetanović, voditelj studija dizajna.
Carinarnici su 28. veljače 2004. uputili i pismeni dopis sa zamolbom da
se privremeni izvoz produlji do daljnjeg jer tada nitko nije mogao
precizirati točan datum povratka.
Kako odgovor nisu dobili, smatrali su to prešutnim odobrenjem. Dvije
godine kasnije ipak je stigao odgovor Carinarnice koji je šokirao i
studente autore i fakultet. U odgovoru je, naime, pisalo da se predmet
već vodi kao prekršajni postupak.
Neumoljiva birokracija
Radovi nisu vraćeni u zadanom roku, a administracija je neumoljiva.
Profesor Kapetanović priznaje krivnju, ali smatra da se pravila ne
treba držati kao pijan plota jer uvijek postoje iznimke. Iako
sudjelovanjem na tim izložbama studenti dizajna promiču Hrvatsku,
rečenim se postupkom tretiraju kao šverceri cigareta.
Poruka koju je Carinarnica poslala jest da sve iznenadne pozive za
dodatnu promidžbu Hrvatske treba odbiti jer će u suprotnom oni koji to
budu prihvatili biti kažnjeni.
– Nemaju sluha za vrijednost, ne shvaćaju kakav smo uspjeh doživjeli; i
fakultet, i studenti, i Hrvatska. Dakako, pravila treba poštovati, ali
nismo napravili ništa loše. Podigli smo ugled Hrvatske. Sad je naš
student u SAD-u osvojio prvo mjesto. Požele li Amerikanci njegov rad
pokazati na izložbama, hoće li autor možda u zatvor? – pita se
Kapetanović.
Kažnjeni za predugu promidžbu naše kulture
Gdje je danas Oliver Mlakar? Živi na selu, a radi i u 90. godini
Za sebe kaže kako nije klasičan penzioner jer nije 'zasjeo' uz televiziju i telenovele. Obavezno gleda Dnevnik i povremeno sportske prijenose, a projekte na kojima radi pomno bira.
Smrznute ptice padale su s neba, drveće je pucalo od mraza, a stotine tisuća ljudi je umrlo: Nitko ne zna zašto
Čak su i mediteranske luke poput Marseillea bile okovane ledom. Drveće je pucalo od mraza, a crkvena zvona su se lomila. Seljaci su pronalazili svoje kokoši smrznute na granama gdje su spavale
Hitnjaci se dirljivom porukom oprostili od kolegice Mirele: 'Mnogi danas žive zbog tebe'
Iako će biti teško nadomjestiti prazninu u srcima njezinih kolega, ostaje zahvalnost za svaki trenutak proveden s njom: "Zahvalni smo što smo bili dio tvog života, a tebi Mirela hvala što si bila dio nas!"
Je li ovakva ambalaža put prema čišćoj budućnosti?
U svijetu koji se suočava s rastućim izazovima klimatskih promjena, briga o okolišu postala je ne samo odgovornost nego i ključni imperativ za tvrtke.
Stakleni stropovi i ljepljivi podovi: kako nevidljive prepreke koče napredak žena
Metafore poput "staklenog stropa", "ljepljivog poda" i "potrgane prečke" već su dugo prisutne u jeziku kada se govori o rodnoj neravnopravnosti u poslovnim strukturama.