Američki državni tajnik John Kerry dao je sirijskom predsjedniku Basharu Al-Assadu rok od tjedan dana da preda sve kemijsko oružje kako bi izbjegao vojni udar, ali dodao je da ne očekuje kako će Assad prihvatiti tu ponudu, piše Guardian.
Kerry je rekao i da ne sumnja da je Assad odgovoran za kemijski napad u predgrađu Damaska 21. kolovoza. Kazao je da su samo tri čovjeka odgovorna za kemijsko oružje u Siriji, a to je predsjednik Assad, jedan od njegove braće i jedan general. Potvrdio je da cijela američka obavještajna zajednica vjeruje da je Assad odgovoran za napad. Kerry je to kazao na zajedničkoj konferenciji za medije s britanskim ministrom vanjskih poslova Williamom Hagueom.
Al-Assad: Nema dokaza da je moja vlada koristila kemijsko oružje
Kerry tvrdi da SAD već godinama prati kretanje zalihe sirijskog kemijskog oružja. – Bashar Al-Assad, njegov brat Maher Assad i general tri su osobe koje kontroliraju kretanje i korištenje kemijskog oružja – rekao je Kerry te dodao da sirijski režim još ima "vrlo prijeteću" količinu kemijskog oružja za korištenje. Kerry je kazao da Assad može izbjeći napad preda li cijelu preostalu zalihu kemijskog oružja, ali da ne vjeruje kako će sirijski predsjednik to napraviti. – SAD, predsjednik Obama, ja i drugi u administraciji znamo da je potrebno političko rješenje za kraj sukoba u Siriji – kazao je Kerry, ali i dodao da je takvo rješenje nemoguće ako jedna strana vjeruje da se može nekažnjeno izvući za napad oružjem "koje je zabranjeno već sto godina".
Sirijski predsjednik Bashar Al-Assad rekao je da nema dokaza kako je njegova vlada koristila kemijsko oružje, dok Amerikanci pokušavaju skupiti međunarodnu potporu za "ograničenu vojnu akciju" u Siriji o kojoj će danas početi raspravljati i američki kongresnici.
Zastupnici će prvog dana nakon ljetne stanke raspravljati o prijedlogu rezolucije Baracka Obame za izvođenje "ograničene" vojne akcije. SAD optužuje Assada da je plinom sarinom ubio 1429 ljudi u napadu na predgrađe Damaska 21. kolovoza.
"Nemamo neoboriv dokaz"
Bijela kuća jučer je priznala da nema "neoboriv" dokaz o uključenosti Assadovih snaga u kolovoški napad, ali da im "zdrav razum" govori da je odgovorna sirijska vlada. – Vidjeli smo rezultat tog napada na snimci – kazao je šef osoblja Bijele kuće Dennis McDonough. – Imamo li sliku ili neoboriv dokaz koji bi bio "izvan svake sumnje"? Ovo nije sud i obavještajna zajednica ne radi na taj način – dodao je McDonough, piše BBC.
Američki državni tajnik John Kerry snažno je lobirao za vojnu akciju protiv Assada tijekom razgovora sa EU i arapskim ministrima vanjskih poslova u Europi. John Kerry tvrdi da dokazi govore "sami za sebe". - Assadovo jadno korištenje kemijskog oružja znači da je prešao međunarodnu, globalnu 'crvenu liniju' - kazao je u Parizu nakon sastanka sa ministrima vanjskih poslova Arapske lige.
"Obama podupire teroriste"
Rusija i Sirija pozvali su SAD da svoje napore usmjeri prema mirovnoj konferenciji, a ne vojnoj akciji, piše Reuters. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je kazao da bi američka vojna akcija mogla voditi do širenja terorizma, a sirijski ministar vanjskih poslova Walid al-Moualem je optužio Baracka Obamu da podupire teroriste.
I ranije je SAD poduzimao "ograničene vojne akcije" i raketne napade u drugim državama. Business Insider nabrojio je takve akcije u posljednjih 30 godina.
U rujnu 1983. godine s američkih ratnih brodova u Mediteranu raketirani su ciljevi u Libanonu. Napadnute su sirijske, palestinske i druge snage u planinama izvan Bejruta čime je SAD pomagao libanonskoj vojsci u građanskom ratu koji je počeo 1975. godine. To je samo jedna od više akcija koje su stvorile dojam da SAD zauzima stranu u ratu. Mjesec dana nakon početka rata bombaši samoubojice raznijeli su barake američkih i francuskih vojnika u Bejrutu pri čemu je poginuo 241 marinac i 58 francuskih vojnika. Predsjednik Ronald Reagan povukao je američke snage iz Libanona u veljači 1984. godine, a građanski rat u državi trajao je do 1990. godine.
Američki bombarderi raketirali su 1986. godine ciljeve u libijskim gradovima Tripoliju i Bengaziju, 10 dana nakon smrtonosnog bombaškog napada u berlinskom noćnom klubu LaBelle u kojem su se nalazili američki vojnici. Washington je za napad okrivio Libiju. U napadima je navodno ubijena posvojena kći predsjednika Moamara Gadafija, dok su mu sinovi, navodno, ozlijeđeni.
Libija nije bila povezivana ni s jednim većim terorističkim napadom do rušenja zrakoplova Pan Ama iznad Lockerbiea. Tada je u bombaškom napadu poginulo 259 putnika i članova posade te još 11 ljudi na zemlji. Gadafi je vladao Libijom do kolovoza 2011. godine kada su ga ubili pobunjenici.
Bin Laden se izrugivao Clintonu
Američki predsjednik Bill Clinton 1998. godine raketama je napao kampove Al-Qa'ide u Afganistanu i farmaceutsku tvornicu u Sudanu kao odgovor na bombaške napade na američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji. Mnogi analitičari i povjesničari tvrde da se tom akcijom htjelo ubiti Osamu bin Ladena koji se navodno izrugivao s njom na način da su ubijene samo deve i kokoši.
Tri je puta Clinton naredio i raketiranje Iraka – 1993., 1996. i 1998. godine. Godine 1993. s projektilima Tomahawk gađao je sjedište Iračke obavještajne službe kao odgovor na neuspjeli irački pokušaj atentata na bivšeg američkog predsjednika Georgea H. W. Busha. Godine 1996. američke rakete gađale su iračku protuzračnu obranu na jugu države kao odgovor na irački napad na manjinske Kurde i kršenje "zabrane zone letenja" koju je ustanovilo UN-ovo Vijeće sigurnosti.
Zato što irački predsjednik Sadam Husein nije surađivao s UN-ovim inspektorima za oružje, 1998. godine Amerikanci i Britanci proveli su četverodnevnu akciju Operacija Pustinjska lisica. Husein je ostao predsjednik Iraka do invazije 2003. godine.
>>Pentagon priprema intenzivniji trodnevni napad na Siriju?
>>'Vojska je možda izvela kemijski napad bez Assadova odobrenja'