letjelica chang'e 6

Kina dostigla novi cilj u istraživanju Mjeseca: Ovo nisu uspjeli ni Amerikanci ni Rusi

Foto: JON NAZCA/REUTERS
Kina dostigla novi cilj u istraživanju Mjeseca: Ovo nisu uspjeli ni Amerikanci ni Rusi
25.06.2024.
u 09:43
Kompleksna misija zahtijevala je da letjelica provede nekoliko tjedana u orbiti prije nego se spustila na rub najstarijeg i najdubljeg kratera na Mjesecu. Mehaničkom bušilicom i pomagalom sličnom lopati, Chang'e je dva dana prikupljala mjesečev kamen i prašinu, zatim ih je pohranila, ispustila maleni rover koji je fotografirao letjelicu i kinesku zastavu, te se 3. lipnja vratila u orbitu. Tri dana kasnije, spojila se s dijelom letjelice koji je ostao u orbiti i pripremila za povratak na Zemlju
Pogledaj originalni članak

Kineska svemirska letjelica Chang'e 6 uspješno je dovršila svoju misiju u utorak sletjevši na Zemlju s uzorkom tla s tamne strane Mjeseca. Radi se o najnovijem postignuću kineske svemirske misije koja si je zadala ambiciozan raspored za istraživanje Mjeseca i ostatka Sunčevog sustava. Ova je misija trajala 53 dana, a planetarni geolog s kineskog Sveučilišta, Long Xiao, opisao ju je kao "veliki događaj za znanstvenike i diljem svijeta" i "razlog za slavlje za cijelo čovječanstvo".

Ova je misija povećala nadu u uspjeh kineskih robotskih misija na Marsu i Mjesecu koje bi mogle značajno doprinijeti razumijevanju Sunčeva sustava. Ipak, na to drugačije gledaju u Washingtonu i drugim centrima moći u kojima se vodi svemirska utrka s geopolitičkim konotacijama, piše The New York Times. Privatna američka letjelica sletjela je na Mjesec u veljači, a i NASA nastoji nastaviti misiju Artemis kojoj je cilj vratiti ljude na površinu Zemljina satelita, no let s ljudskom posadom odgođen je zbog tehničkih problema.

Kina se nada u sljedećim godinama na Mjesec poslati još robota, ali i astronaute. Svemirsku misiju nazvali su prema božici mjeseca, a prve dvije misije fotografirale su mjesec iz orbite. Chang'e 3 sletjela je na bližu stranu Mjeseca 2013. godine i lansirala rover Yutu-1. U 2019. godini Chang'e 4 je postalo prvo vozilo na tamnoj strani Mjeseca gdje je lansiran rover Yutu-2, a godinu dana kasnije Chang'e-5 je s bliže strane Mjeseca na Zemlju poslao oko dva kilograma uzoraka, što je učinilo Kinu trećom zemljom koja je uspjela u prikupljanju uzoraka s mjeseca, nakon SAD-a i Kine.

Lunarni geolog sa Sveučilitšta u Hong Kongu Yuqi Qian objašnjava kako su kompleksni manevri Chang'e-5 i 6 testovi za buduće ljudske misije koje moraju sletjeti i ponovno poletjeti s mjesečeve površine. Uzorci koje je prikupila prošla letjelica predlažu da je vulkanska aktivnost na mjesecu trajala čak milijardu godina dulje no što se smatralo na temelju uzoraka iz misija Apollo i Luna.

Chang'e-6 je lansirana 3. svibnja, a cilj joj je odmah bio tamna strana Mjeseca jer onom bližom dominiraju široke, mračne ravnice kojima je nekoć tekla lava, no tamna strana ima više kratera i deblju koru. Zbog toga što ta strana nikada nije okrenuta prema Zemlji, nemoguće je komunicirati s letjelicama koje tamo zađu. Kineska svemirska agencija morala se osloniti na dva satelita koja je prethodno poslala u mjesečevu orbitu.

Kompleksna misija zahtijevala je da letjelica provede nekoliko tjedana u orbiti prije nego se spustila na rub najstarijeg i najdubljeg kratera na Mjesecu. Mehaničkom bušilicom i pomagalom sličnom lopati, Chang'e je dva dana prikupljala mjesečev kamen i prašinu, zatim ih je pohranila, ispustila maleni rover koji je fotografirao letjelicu i kinesku zastavu, te se 3. lipnja vratila u orbitu. Tri dana kasnije, spojila se s dijelom letjelice koji je ostao u orbiti i pripremila za povratak na Zemlju.

POVEZANI ČLANCI:

Uzorak se u Zemljinu atmosferu vratio 25. lipnja te se padobranom spustio na području Siziwang Banner u unutarnjoj Mongoliji. Kada znanstvenici dopreme uzorke u laboratorij, usporedit će njihovu kompoziciju s uzorcima iz prethodne misije s bliže strane Mjeseca, što bi moglo pomoći u razumijevanju vulkanske aktivnosti koja je uzrokovala različite uvjete na mjesečevim polutkama. Tim će također tražiti materijale iz okolnih regija koji su udarima kometa i asteroida odbačeni s originalne lokacije. Ovi udari mogu biti dovoljno snažni da iskopaju materijal iz donje kore i gornjeg dijela plašta, što bi moglo dati nove uvide u strukturu mjesečeve unutrašnjosti.

Misije Chang'e 7 i 8 istraživat će okoliš i tražiti vodu i druge resurse na Mjesecu. Iz Kineske svemirske misije nadaju se da će do 2030. moći na mjesec slati i astronaute, a konačni cilj im je na južnom polu satelita izgraditi internacionalnu svemirsku postaju. Sličan cilj imaju i Sjedinjene Američke Države u svojoj misiji Artemis, zbog čega se sve češće može čuti o svemirskoj utrci između te dvije sile. Ipak, i američki i kineski znanstvenici poručuju - "Istraživanje Mjeseca je zajednički pothvat cijelog čovječanstva".

VIDEO Požar u tvornici baterija u Južnoj Koreji

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.