Više od 100 prosvjednika uhićeno je u Hong Kongu, kako prenosi South China Morning Post koji citira policiju, dok je u Pekingu istoga dana, 1. listopada, nikad viđenom paradom proslavljena 70. godišnjica proglašenja NR Kine. Policija u Hong Kongu, gdje se prosvjeduje protiv želje lokalne vlade da još više uvuče nekadašnju britansku koloniju pod kineske zakone, upotrijebila je suzavce, a jedan je policajac pucao na prosvjednika pogodivši ga u prsa. Mladić je u teškom stanju.
Prosvjedi i slavlja na 70. godišnjicu Mao Zedongova proglašenja nove države, koju tada mnoge zemlje, na čelu sa SAD-om, nisu priznale, već su i dalje legitimnom smatrale vladu Chiang Kai-sheka odbjeglu na Tajvan. Tijekom tih 70 godina, zapravo u posljednjih 40, odnosno poslije smrti njezina osnivača Maoa, Kina je imala rast od gotovo 150 puta te je pod svoje okrilje uzela Hong Kong (7,3 milijuna stanovnika) i Makao (530.000 stanovnika) i nada se kako će joj pripasti i Tajvan (23 milijuna stanovnika). Kina je trenutačno u ekonomskom ratu sa SAD-om zbog uvođenja američkih carina, a predsjednik Trump drži kako može pobijediti u tom sučeljavanju. No, i Kina uzvraća udarac, a tijekom govora na Tiananmenu, gdje je održana vojna parada 15.000 vojnika, 100.000 civila, oklopnih vozila, interkontinentalnih raketa i zrakoplova, kineski predsjednik Xi Jinping naglasio je kako “ni jedna sila ne može potresti Kinu ili zaustaviti kinesku naciju u maršu prema naprijed”.
Jasna poruka Trumpu, ali i prosvjednicima u Hong Kongu. Nitko na trgu Tiananmen nije ni spomenuo krvoproliće kada su 1989. tenkovi ugušili prosvjede studenata i demokratskih snaga. Xi je kazao kako je kineski narod tijekom 70 godina ostvario velike rezultate u teškoj bici. Kao što su prije 30 godina prosvjedi u Pekingu zabrinuli vlast koja je odgovorila silom, tako sada prosvjedi u Hong Kongu brinu Peking. Jer, najveći neprijatelj sadašnje Kine je onaj dio kineskog naroda koji bi htio više demokracije, pa možda i višestranačje. I zato su, prije svega, vlasti oštre prema prosvjednicima.