Kina i SAD zagađuju četiri puta više od Europe

Nikad ni na jednom međunarodnom sastanku ulozi nisu bili ovako visoki jer ovo je sastanak o budućnosti našeg planeta, budućnosti našeg života - rekao je francuski predsjednik Francois Hollande na početku summita posvećenog borbi protiv klimatskih promjena u Parizu. Oko 150 šefova država ili vlada okupilo se jučer na početku ključnog summita, koji bi do 11. prosinca trebao završiti novim globalnim dogovorom o smanjenju emisije stakleničkih plinova.

Nadzor - svakih pet godina

Bio bi to treći globalni sporazum o klimatskim promjenama, nakon sporazuma iz Rio de Janeira 1992. i sporazuma iz Kyota 1997., koji se smatraju neuspjehom jer nijedan od ta dva nije ispunio svoj glavni cilj, a to je zaustavljanje porasta zagađenja. Za razliku od sporazuma iz Kyota, koji nije bio pravno obvezujuć i koji SAD nisu ratificirale, a najveće zemlje u razvoju Kina i Indija bile su iz njega izuzete, sporazum iz Pariza trebao bi biti pravno obvezujući za svih 195 članica UN-a. Cilj pariške konferencije je da se tim sporazumom ograniči globalno zatopljenje na najviše 2 Celzijuseva stupnja (do 2100. godine) u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Zemlje Europske unije ne žele samo da se dogovori ograničenje od 2 stupnja i da sporazum bude pravno obvezujući dokument za sve članice UN-a, nego žele i da se svakih pet godina redovito nadzire i revidira postignut napredak u ispunjavanju sporazuma iz Pariza. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker smatra da je dogovor o cilju od 2 Celzijeva stupnja "nadohvat ruke", odnosno da je takav dogovor moguće postići u Parizu, no njemačka kancelarka Angela Merkel u jučerašnjem obraćanju sudionicima konferencije rekla je kako je dobro da je više od 170 zemalja uoči Pariza već objavilo svoje nacionalne ciljeve i obveze, ali je loše to što iz takvih nacionalnih obveza ne proizlazi da će svijet uspjeti doseći globalni cilj od 2 stupnja do kraja stoljeća. Drugim riječima, Merkel smatra da svi trebaju učiniti veći napor, a posebno je naglasila da razvijene zemlje trebaju biti predvodnice takvih napora.

– Mi smo uzrokovali emisije stakleničkih plinova u prošlosti i stoga moramo biti predvodnici u budućnosti – rekla je Merkel.

Mnoge velike zemlje u razvoju uvjerene su da su, pojednostavljeno rečeno, Europa i Sjedinjene Američke Države stoljećima zagađivale zemlju te da i oni, koji se sada razvijaju, sada imaju pravo na veće zagađivanje nego razvijene zemlje. Indijski premijer Narendra Modi taj je argument naglasio i u kolumni koju je napisao za jučerašnji Financial Times: "razvijene zemlje trebaju preuzeti veću odgovornost", napisao je Modi i dodao da bi bilo pravedno dopustiti zemljama u razvoju da rastu "s ono malo (goriva na bazi) ugljika koji još možemo sigurno spaljivati".

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je jučer da će Rusija do 2030. smanjiti ispust stakleničkih plinova za 70 posto u odnosu na 1990. godinu. Sporazum iz Kyota nije se odnosio na zemlje u razvoju, već samo na razvijene, a SAD i Kanada su ga ignorirale upravo s argumentom da se svijet ne može spasiti od globalnog zatopljenja sporazumom koji se ne odnosi na Kinu. No, godinu dana uoči konferencije u Parizu, u studenom prošle godine, SAD i Kina su se po prvi put sporazumjele o zajedničkom smanjenju emisije stakleničkih plinova, što je povećalo šanse za uspjeh pariške konferencije. Na Kinu otpada oko 25, na SAD oko 15, a na EU oko 10 posto ukupne globalne emisije stakleničkih plinova.

Ovo je najveća prijetnja

– Mi smo prva generacija koja osjeća učinak klimatskih promjena i posljednja generacija koja može nešto učiniti u vezi toga – rekao je američki predsjednik Barack Obama u Parizu. – Došao sam da vam kažem da SAD ne samo da priznaje svoju ulogu u stvaranju ovog problema, nego prihvaćamo i svoju odgovornost da nešto oko toga učinimo – dodao je Obama.Britanski princ Charles u svome je govoru u Parizu rekao kako je čovječanstvo suočeno s mnogim prijetnjama, ali nijedna nije veća prijetnja od klimatskih promjena.

U gotovo svim govorima prevladavao je dojam da konferencija u Parizu u sljedeća dva tjedna ne odlučuje samo o sudbini sedam milijardi ljudi koji danas žive na planeti Zemlji, nego i o generacijama nerođenih, naše djece, unuka i praunuka. U svim govorima državnici su naglašavali osudu nedavnih terorističkih napada u Parizu te izražavali solidarnost s Francuskom, koja nije dopustila da terorizam odgodi planiranu konferenciju. 

>>Neće doći do susreta Putina i Erdogana na summitu o klimi

>>Klimatski summit: hoće li globalni čelnici spasiti planet?